Povodom 32. godišnjice zločina na Kazanima, u Sarajevu će u petak, 24. oktobra, biti održan okrugli sto o značaju inkluzivne komemoracije i izazovima tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini.
Događaj organizuju Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Friedrich Ebert Stiftung BiH (FES BiH) i Pro Peace BiH (bivši ForumZFD BiH).
Edvin Kanka Ćudić iz UDIK-a, jedan od organizatora, poručio je da je „važno podsjećati, opominjati i obilježavati sjećanje na Kazane, jer je to priča o Sarajevu, o našim sugrađanima, ljudima koji su odvedeni iz svojih stanova samo zato što su nosili drugačija imena“.
Podsjetio je da se zločin na Kazanima i dalje potiskuje iz javnog prostora i da se često tretira kao lokalno pitanje, iako ima širi društveni značaj.
Govoreći o spomeniku podignutom na Trebeviću, Ćudić je istakao da je ploča postavljena na Kazanima zapravo u funkciji negiranja zločina, jer ne sadrži kontekst događaja niti tačan broj žrtava.
„Smatrali smo da spomenik mora sadržavati sve činjenice i broj žrtava. Nažalost, vlasti su time pokazale koliko su spremne ograničiti način na koji se komemoriraju nevine žrtve“, dodao je.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, iz jame na Kazanima je u više ekshumacija izvađeno 23 tijela, od kojih je 15 identifikovano – pet žrtava ženskog i deset muškog spola, starosti od 27 do 66 godina. Među njima su dvije osobe ukrajinske, dvije hrvatske, jedna bošnjačke i deset srpske nacionalnosti.
Tačan broj ubijenih i bačenih u jamu do danas nije utvrđen.
Na okruglom stolu će, osim panelista iz BiH, govoriti i njemački historičar i novinar Bert Hoppe, koji će predstaviti primjer suočavanja s prošlošću u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.
Ćudić je poručio da „sarajevsko suočavanje s prošlošću znači Kazani, beogradsko – genocid u Srebrenici, a zagrebačko – zločin u Ahmićima“, te upozorio da se pojmom suočavanja s prošlošću često manipulira u političke svrhe.
UDIK će ovom prilikom predstaviti i treću publikaciju o zločinu na Kazanima, koja pored presuda uključuje i dopunjene podatke o ekshumacijama žrtava, dobijene od Instituta za nestale osobe BiH. Publikacija će biti besplatna i dostupna javnosti na zahtjev putem e-maila.
Ćudić je pozvao građane i predstavnike institucija da se pridruže događaju:
„Želimo da žrtve ne budu zaboravljene, a da institucije preuzmu odgovornost u izgradnji pomirenja. Činjenica da se o Kazanima i dalje govori pokazuje da proces suočavanja sa zločinima Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade još uvijek traje.“
Za ubistva i neprijavljivanje zločina na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH.
—
✍️ 👉infoposkokbrčko✅️
️ 20. oktobar 2025.
