Propadanje naslijeđa: Zašto institucije Brčkog ne reaguju na ruševinu Sarajevske Pivare u Kolobari?

Datum:

Propadanje naslijeđa: Zašto institucije Brčkog ne reaguju na ruševinu Sarajevske Pivara u Kolobari?

📌⭕️U naselju Kolobara, na rubu Brčkog, stoji tužan podsjetnik na bolje dane – napuštena podružnica Sarajevske Pivara, osnovane još 1864. godine u Sarajevu kao prva industrijska baština Bosne i Hercegovine.

Zgrada, sada zarasla u korov i prekrivena prašinom zaborava, nije samo relikt prošlosti; ona je i potencijalna opasnost, posebno jer se nalazi u blizini osnovnih škola u Brčkom, gdje svakodnevno prolaze desetine djece.

Umjesto da bude ponos distrikta, ovo mjesto simbolizira paralizu lokalnih institucija: zašto se ništa ne događa? Zašto se ne reaguje na propadanje objekta koji bi mogao biti turistička atrakcija ili ekonomski resurs?

Istorija i sadašnjost: Od slave do ruševine

Sarajevska Pivara, poznata po svom laganom pivu i istorijskim korijenima, proširila se u Jugoslaviji i kasnije u BiH, uključujući podružnice poput one u Brčkom. Ova zgrada u Kolo Bari, sada vidljivom oštećenom fasadom, zarđalim ogradama i praznim prozorskim okvirima, bila je dio mreže koja je proizvodila stotine hiljada hektolitara piva godišnje.

Danas, slike pokazuju samo pustoš: pukotine na zidovima, naselje korova i otpadaka, te atmosfera koju bi bolje opisali urbani istraživači nego turistički vodiči. Nalazi se u naselju koje je dio Brčkog Distrikta, samoupravne jedinice između entiteta BiH, gdje je ekonomija još uvijek krhka, a nasleđe iz rata često ostaje nerazriješeno.

Ova lokacija nije izolovana – u blizini su škole poput Prve osnovne škole ili Četvrte osnovne škole, gdje djeca igraju i uče.

Propadanje objekta postavlja pitanje sigurnosti: mogući urušci, skriveni otrovi iz bivše industrije ili čak privlačenje neželjenih posjetilaca (od vandalizma do krađa bakra) predstavljaju rizik za mlade. Roditelji u Kolo Bari vjerovatno prolaze pored nje svakog dana, pitajući se: “Šta ako se nešto sruši? Šta ako djeca uđu unutra?”

Zašto institucije ne reaguju? Paraliza birokracije i prioriteti

Brčko Distrikt, sa svojom jedinstvenom autonomijom (rezultat arbitraže iz 1999. godine), ima sopstvene zakone o prostornom planiranju i gradnji, ali primjena je često spora. Vlada Distrikta i Skupština imaju ovlasti da intervenišu – od inspekcija do prinudne sanacije ili rušenja – ali stvarnost je drugačija. Revizorski izvještaji iz 2023. i 2024. godine otkrivaju sistemski problem: institucije same gnije od neefikasnosti. Na primjer, Skupština Brčkog Distrikta ima “katastrofalnu realizaciju revizorskih preporuka” – zadnje pozitivno mišljenje revizora dobila je 2017. godine, a umjesto da se fokusiraju na popravke, troše vrijeme na interne igrokaze i ignorisanje obaveza.

Razlozi su višeslojni:

  • Birokratska inercija: Zakon o prostornom planiranju u Brčkom (iz 2008.) zahtijeva akciju za opasne objekte, ali bez pritiska (kao što je tužba građana ili medijska kampanja), ništa se ne pomjera. Propadajući objekti poput ovog čekaju godinama, slično slučajevima u Ugljaru gdje gradnja za institucije traje desetljećima zbog političkih nesuglasica.
  • Nedostatak resursa i prioriteti: Distrikt se bori sa ekonomskim izazovima – nezaposlenost, korupcija i postratna rekonstrukcija. Sanacija naslijeđa poput pivare košta, a investitori (kao Starbev Group, vlasnik Sarajevske Pivara) možda vide više profita u modernim pogonima nego u revitalizaciji dalekih podružnica.
  • Politička fragmentacija: Brčko je “kondominijum” između entiteta, što dovodi do međusobnog bacanja odgovornosti. Lokalne institucije, pod nadzorom Visokog predstavnika, često optužuju centralne vlasti za kašnjenja, dok revizori iz Brisela upozoravaju na “uporno ignorisanje preporuka”.

U međuvremenu, građani pate. Ovo nije samo estetski problem – to je sigurnosni rizik u blizini škola, gdje bi inspekcija Ministarstva prostornog uređenja mogla spasiti živote.

Šta dalje? Vrijeme za akciju

Propadanje Sarajevske Pivara u Kolobari nije neizbježan sudbina; to je odraz sistemskog propusta. Institucije Brčkog moraju prioritetizovati: hitnu inspekciju, ogradu i plan revitalizacije – možda kao muzejski prostor ili kulturni centar, slično glavnom sajmu u Sarajevu. Građani, roditelji i škole trebaju se ujediniti: podnesite prijavu Vladi Distrikta ili pokrenite peticiju preko lokalnih medija. Ako se ništa ne promijeni, ova ruševina će postati još jedna rana na tijelu Brčkog – podsjetnik da naslijeđe propada kada ga zaboravimo.

Ovo nije samo priča o jednoj zgradi; to je priča o Brčkom koji zaslužuje bolje – za djecu u Kolo bari, za istoriju i za budućnost. Ako ne reagujemo sada, ko će sutra?

👉#infoposkokbrčko✅️

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Podijeli sadržaj:

Popularno