📰 Sažetak
- Članak opisuje iskustvo bh. državljanina Timura Vilića, koji putujući kroz EU primjećuje velike razlike u vremenu čekanja na graničnim kontrolama između državljana EU i državljana BiH.
- Navodi da su “građani EU” prolazili kontrolu za otprilike 15 minuta, dok su “mi” (državljani BiH) čekali i po nekoliko sati.
- Autor ističe da je novi sistem EES (Entry/Exit System) uveden u nekim graničnim tačkama kako bi se elektronski evidentirali ulasci i izlazi državljana trećih zemalja (dakle onih koji nisu iz Šengenskog prostora).
- Prema tekstu, trenutačno (u momentu pisanja) EES funkcioniše na granicama Hrvatske četiri sata dnevno, a od novembra će radno vrijeme biti prošireno, da bi od aprila sljedeće godine bio aktivan 24 sata dnevno.
- Članak izražava osjećaj diskriminacije i nepravde, navodeći da se državljani BiH ponekad osjećaju kao “nepoželjni” ili “kažnjeni” sistemom.
- Spominje se i ETIAS — sistem za odobravanje putovanja (elektronski), koji bi od budućnosti bio obavezan za putnike iz zemalja kojima nije potrebna viza za Šengen — kao dodatna barijera.
🔍 Kritička analiza i pitanjima vrijedne napomene
- Jednostrano iskustvo
Tekst se temelji na ličnom iskustvu i percepciji pojedinca. Iako je važno čuti takve priče (osobito kad ukazuju na sistemske probleme), važno ih je sagledati i kroz objektivnije, šire podatke (statistike, zvanični izvještaji). - Nedostatak podataka
Nema konkretnih podataka – koliko je ljudi čekalo, u kojim terminima, koja je procjena vremena, u kojim zemljama ili na kojim graničnim prelazima su ti redovi. Bez takvih podataka teško je procijeniti kolika je anomalija u (ne)pravdi. - EES – pozadina i ciljevi
Da bismo razumjeli kontekst, korisno je znati šta je EES, kako funkcioniše, i koje su njegove prednosti i mane. EES je sistem koji bi trebao automatizirati evidenciju ulazaka i izlazaka trećih zemalja, radi bolje sigurnosti, kontrole migracija i sprječavanja prekoračenja dozvoljenog boravka. Ali njegova implementacija može stvoriti uska grla, posebno ako se primjenjuje neujednačeno ili ako infrastruktura (osoblje, kapacitet, logistika) nije adekvatna. - Razlike u tretmanu (etnički / državljanstvo / birokratija)
Ako stvarno postoji značajna razlika u čekanju između građana EU i građana trećih zemalja (BiH u ovom slučaju), to bi moglo biti u suprotnosti sa principima ravnopravnosti i nediskriminacije. Ali potrebno je provjeriti ima li zakonske osnove za takav tretman, te da li je razlika opravdana (npr. dodatna provjera, sigurnosne procedure, resursi). - Zahtjev za transparentnošću i nadzorom
U situacijama poput ovih, važno je:- da nadležne institucije (u BiH, u državama članicama EU) objave statistike čekanja, razlike po kategorijama putnika;
- da se omogući mehanizam pritužbi i pravna zaštita putnika;
- da institucije EU nadgledaju primjenu sistema EES da ne postane diskriminatorski alat.
👉#infoposkokbrčko✅️
