Da li ste čuli za srednjoškolski Socijalni dan? Mladi zaradu “troše” na zajedničke projekte
Socijalni dan u organizaciji Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) održava se 24. oktobra. Tim povodom smo razgovarali s Danialom Halilovićem, učenikom trećeg razreda Gimnazije “Musa Ćazim Ćatić” u Tešnju, koji je koordinator projekta u svojoj lokalnoj zajednici.
Asocijacija je osnovana 4. novembra 2007. godine, a okuplja sve srednjoškolce u BiH.
Halilović nam kaže da su do sada organizovali niz projekata i aktivnosti u kojima je učestvovalo više od 10.000 učenika.
Socijalni dan je prvi put organizovan 2016. godine, a na taj dan, koji se organizuje jednom godišnje, srednjoškolci dobiju priliku da odlaskom na radno mjesto steknu osjećaj za radnu atmosferu i upoznaju se sa osnovnim radnim procesima.
Halilović u razgovoru za Klix.ba objašnjava da na taj dan učenici dobiju priliku da teorijsko znanje primijene u praksi, ali i mogućnost da odlaskom na radno mjesto donesu odluku o njihovom budućem zanimanju.
Projekat sadrži mnogo korisnih rezultata za zajednicu. Za svako radno mjesto na kojem srednjoškolac volontira, poslodavac je dužan da uplati dnevnicu u Fond Socijalnog dana. Svrha ovog Fonda jeste da srednjoškolci volontirajući jedan dan prikupe novčana sredstva kojima će se finansirati projekti njihovih vršnjaka u lokalnim zajednicama širom BiH”, kaže Halilović.
Kroz Fond Socijalnog dana u periodu od 2016. do 2023. godine prošlo je više od 100 projekata širom BiH.
Srednjoškolci su se bavili uključivanjem svojih vršnjaka u procese donošenja odluka koji ih se tiču, edukovanjem srednjoškolaca, uređenjima školske okoline, temama mentalnog zdravlja i podizanjem glasa srednjoškolaca u svojoj lokalnoj zajednici kroz razne kreativne načine.
“Kao lokalni koordinator Socijalnog dana Lokalnog tima Tešanj planiram organizovati niz aktivnosti u saradnji sa školama, lokalnim firmama, institucijama i nevladinim organizacijama u našem gradu. Aktivnosti će se realizovati na različitim radnim mjestima gdje će srednjoškolci imati priliku provesti jedan radni dan, steći praktično iskustvo i upoznati se s odgovornostima koje nosi radno okruženje”, objašnjava Halilović.
Cilj ovih aktivnosti je, dodaje, da učenici iz prve ruke vide kako funkcionišu radne organizacije i koje vještine su potrebne na tržištu rada.
“Kroz Socijalni dan, srednjoškolci dobijaju mogućnost da razviju osjećaj odgovornosti, radne navike i da bolje razumiju važnost truda i zalaganja u profesionalnom životu. U isto vrijeme, firme i institucije imaju priliku da prepoznaju potencijal mladih ljudi i doprinesu njihovom razvoju”, naglašava on.
Razgovarali smo i o aktivizmu mladih za koji Halilović kaže da je izuzetno važan, jer upravo mladi predstavljaju pokretačku snagu društvenih promjena.
“Kroz angažman izvan škole, poput volontiranja, učestvovanja u projektima i raznim oblicima omladinskog aktivizma, mladi razvijaju odgovornost, empatiju i vještine koje formalno obrazovanje često ne može pružiti. Smatram da bi mladi trebali biti aktivniji, ne samo radi ličnog razvoja, već i zato što tako doprinose zajednici i postaju svjesniji problema koji ih okružuju. Aktivizam nije samo pomaganje drugima, već i ulaganje u vlastitu budućnost i bolje društvo”, ističe Halilović.
Stava je da su društvu potrebni mladi ljudi i koji će biti spremni da preuzmu inicijativu i donesu pozitivne promjene.
“Mladi su ti koji imaju svjež pogled na svijet, nove ideje i energiju, i upravo zbog toga njihova uloga u društvu nikada nije bila značajnija. Aktivizam im pomaže da razviju vještine koje školski sistem često ne može da pruži, kao što su timski rad, komunikacija, liderstvo i odgovornost”, navodi.
Pitali smo ga kakvi su danas pogledi srednjoškolaca na društvo.
Kaže nam da stanje odražava širu sliku društva, s jedne strane imamo mlade koji su puni energije, ideja i želje za promjenama, a s druge strane i veliki broj onih koji se osjećaju demotivisano i nesigurno u pogledu budućnosti.
“Mnogi učenici danas osjećaju pritisak nesigurnog obrazovnog sistema, nedostatak prilika za zapošljavanje i činjenicu da se trud i znanje često ne vrednuju onoliko koliko bi trebalo. Sve to stvara osjećaj da perspektive u Bosni i Hercegovini nema, pa mnogi mladi razmišljaju o odlasku iz zemlje odmah nakon srednje škole. Smatram da perspektiva u BiH postoji, ali da je ne možemo čekati, moramo je sami stvarati. Ključno je ulagati u obrazovanje, podržavati omladinski aktivizam i stvarati sistem u kojem se rad, znanje i inicijativa mladih cijene. Ako mladima pružimo priliku da se iskažu, da učestvuju u odlukama i da osjete da njihov glas vrijedi, oni neće tražiti perspektivu negdje drugo – stvoriće je ovdje”, zaključuje Halilović.
👉#infoposkokbrčko✅️
