Cerić se prisjetio džamije čiju je obnovu Bešlić finansirao: “Imao je dar nebeskog anđela, bio je dobri Bosanac.”

Bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić posvetio je saopštenje preminulom bh. pjevaču Halidu Bešliću, od kojeg se opraštaju ne samo građani BIH, već i oni iz cijele regije.

Brojni gradovi organizuju okupljanja građana kako bi se prisjetili svih onih koji su Bešlićevim pjesmama obilježili brojne periode, dok se očekuje da će desetine hiljada ljudi prisustvovati njegovoj sahrani, koja će se u ponedjeljak održati u Sarajevu.

Cerić se prisjetio kako je Bešlić učestvovao u obnovi džamije Sultana Selima iz 16. vijeka.

„U vremenima kada ljudi preživljavaju iskušenja, kada tragovi tradicije nestaju i kada zlo zamračuje horizonte nade, pojavljuju se ljudi čiji rad i prisustvo vraćaju vjeru u ono što je najplemenitije u čovjeku. Takve osobe nisu samo umjetnici ili javne ličnosti; oni su tiha snaga nacije, njeno sjećanje i njeno dostojanstvo. Jedan od njih u našem narodu bio je Halid Bešlić.

Svi se sjećamo da je to bilo u drugoj polovini maja 1992. godine kada se srpska vojska pobunila i digla u zrak sve džamije u općinama Kruševac, Knežina, Novoseoci i Košutica. 2011. godine, voljom dobrih ljudi, obnovljena je.

Dodaje da je Bešlić u njegov kabinet došao s pokojnim Mensurom Brdarom, nakon povratka iz Njemačke.

“Tih i skroman. Nije mnogo govorio. Njegov pogled je govorio mnogo, dubok i blag. Mensur mi je prenio Halidovu želju da učestvuje u obnovi Sultan Selimove džamije u svom rodnom kraju. Halida sam poznavao po glasu, posebno po poznatoj ilahiji ‘Oj, Zefire’, po toj snazi koja budi dušu i sjećanje, ali nisam poznavao onu drugu stranu – njegov tihi, dobrodušni karakter.

Sada, nakon njegove smrti, svi o tome pričaju naglas: o njegovom humanizmu, o njegovom dobrom bosanskom srcu, o njegovoj iskrenosti koja ne zahtijeva svjedoke. Halid je tada, kao i uvijek, ispunio obećanje. Bio je jedan od najvećih vakifa, donatora za obnovu Sultan Selimove džamije u Knežini.

Narod ne čine samo granice, već ljudi koji mu daju oblik i dušu. Oni koji svojim darom i djelom čine da svijet prepozna šta je u njemu plemenito i trajno. Svako od njih nosi svoj dar – dar koji Uzvišeni daruje ne da bi se njime hvalili, već da bi ga podijelili.” s ljudima. dijelio.

Halid Bešlić je imao Božji dar glasa, ali mnogo više od toga: imao je dar nebeskog genija, duše koja je zračila toplinom i razumijevanjem“, prisjetio se Cerić.

Navodi da Bešlićeva pjesma nije poznavala granice, ni vjerske ni nacionalne, jer je izražena jezikom srca, razumljivim svima koji su ikada voljeli, tugovali ili se nadavali.

“Halid je bio utjelovljenje onoga što je svijet oduvijek prepoznavao kao ‘Dobrog Bosanca – Bono Hominija’ – čovjeka čistih namjera, dostojanstvenog, mirnog i postojanog.

Njegov život bio je spoj jednostavnosti i dubine, a njegova umjetnost spoj narodne mudrosti i nebeske melodije. Svoj narod – našu zajednicu – ostavio je ne samo s pjesmom koja će trajati, već i s djelom koje će se pamtiti. Sada, dok se od njega opraštamo od Ahireta, ostaje nam da mu se zahvalimo na najdostojniji način: tihom molitvom i iskrenom molbom Milostivom Allahu da mu oprosti grijehe i primi dobra djela.

Neka mu Gospodar svjetova podari najljepše mjesto na Ahiretu, gdje će njegova mirna duša pronaći svoj spokoj”, zaključio je Cerić.

👉#infoposkokbrčko✅️