ČAŠA vina uz večeru se decenijama u popularnoj kulturi, kao i u nekim naučnim radovima, proglašava eliksirom zdravlja. Rečeno je da umjerena konzumacija, posebno crnog vina, štiti mozak i srce.
Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Evidence-Based Medicine u septembru 2025. godine jasno je pokazalo da takva zaštitna doza ne postoji. Štaviše, čak i najmanja količina alkohola povezana je s povećanim rizikom od demencije.
Optička iluzija u obliku slova U
U novoj studiji, istraživački tim je analizirao podatke više od pola miliona ljudi u Velikoj Britaniji i SAD-u starosti između 56 i 72 godine. Učesnici su praćeni do 15 godina, a posmatrane su njihove navike pijenja i zdravstveni ishodi.
Na prvi pogled, podaci su izgledali kao da potvrđuju staru priču: rizik od demencije bio je najveći među onima koji nikada nisu pili i među onima koji puno piju, dok se činio nižim među umjerenim pijanicama – to je poznata “U-kriva” (ispod).
Međutim, nakon detaljnije analize, autori studije su zaključili da je ova krivulja zapravo optička iluzija. Naime, među ljudima koji su izjavili da uopšte ne piju, bilo je mnogo bivših alkoholičara i ljudi koji su prestali piti zbog bolesti.
Korekcija za zbunjujuće faktore
Kada su istraživači koristili metodu poznatu kao Mendelova randomizacija, koja se oslanja na genetske predispozicije za konzumiranje alkohola (ili ne) umjesto na samoprocjenu, U-kriva je nestala. Rizik od demencije počeo je stalno rasti s nivoom konzumiranja – pa čak i pri niskim dozama. Drugim riječima, nije pronađen zaštitni učinak alkohola, čak ni u “umjerenim” količinama.
Mendelova randomizacija u ovoj studiji funkcionirala je korištenjem genetskih varijanti povezanih s metabolizmom alkohola, kao što su geni ALDH2 i ADH1B, koji kod nekih ljudi uzrokuju neugodne reakcije na alkohol poput crvenila i mučnine.
null
Potvrđeno je da oni koji nose takve genske varijante u prosjeku piju alkoholna pića znatno manje, dok ih drugi konzumiraju češće. Ova metoda je rezultirala prirodno “slučajnim” grupama koje se razlikuju po svojim preferencijama alkohola, što je omogućilo pouzdaniju procjenu utjecaja alkohola na rizik od demencije isključivanjem zbunjujućih faktora poput socioekonomskog ili zdravstvenog statusa. Naime, ljudi s višim prihodima i obrazovanjem češće piju umjereno i kvalitetnija pića, a bivši alkoholičari često uopće ne piju.
Autori su u radu napisali: „Naše istraživanje podržava tezu da postoji štetan učinak svih nivoa konzumacije alkohola na rizik od demencije i pokazuje da ne postoje dokazi koji ukazuju na prethodno sugerirani zaštitni učinak njegove umjerene konzumacije.“
Također su dodali da bi smanjenje konzumacije alkohola u populaciji moglo značajno smanjiti broj slučajeva demencije – procjenjuju da je to i do 16% manje.
Tara Spires-Jones, neuroznanstvenica sa Univerziteta u Edinburghu, koja nije bila uključena u istraživanje, komentirala je rezultate za Scimex: “Ova studija ne dokazuje definitivno da alkohol direktno uzrokuje demenciju. Ali se pridružuje velikom broju dokaza koji pokazuju povezanost između unosa alkohola i povećanog rizika. Osim toga, prethodni neuroznanstveni radovi već su pokazali da je alkohol direktno toksičan za neurone.”
Starenje stanovništva – porast demencije
Demencija je jedan od najvećih izazova javnog zdravstva u svijetu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, danas s njom živi više od 55 miliona ljudi, a taj broj bi se do 2050. godine mogao gotovo utrostručiti.
Budući da ne postoji lijek za demenciju, jedina strategija je prevencija, i upravo tu rezultati novog istraživanja otvaraju novu perspektivu. Ako se čak i mala količina alkohola pokaže kao faktor rizika, onda preporuke koje sugeriraju da je “čaša vina dnevno dobra za mozak” postaju ne samo zastarjele, već i potencijalno štetne.
Prethodne potvrde kardiovaskularnog sistema
Nova studija pridružuje se nizu istraživanja koja su nastojala testirati postojeće mitove o alkoholu.
Prethodne studije u časopisima poput The Lancet pokazale su da ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola kada je u pitanju zdravlje srca i krvotoka. Nova studija sada proširuje taj zaključak na mozak.
„Ako bismo prepolovili učestalost poremećaja povezanih s alkoholom, mogli bismo smanjiti broj slučajeva demencije za otprilike šestinu“, naglasili su autori novog rada. To je potencijalno jedna od najjednostavnijih i najjeftinijih preventivnih mjera, iako je politički i društveno zahtjevna.
Francuski paradoks
Historijski gledano, vjerovanje da vino može biti zdravo oslanjalo se, između ostalog, na poznati “francuski paradoks”.
Naime, početkom 1990-ih, francuski epidemiolog Serge Renaud i njegov kolega Michel de Lorgeril promovirali su ideju da Francuzi, iako jedu puno zasićenih masti (sir, maslac, masne mesne prerađevine), pokazuju relativno niske stope srčanih bolesti. Oni su taj paradoks dijelom pripisali umjerenoj konzumaciji crnog vina, koje sadrži antioksidanse polifenol i resveratrol. Godine 1992. Renaud je u časopisu The Lancet predstavio hipotezu da vino sprječava zgrušavanje krvi i štiti srce.
Amerikanci hrle na vino nakon što je otkriven paradoks
Objavljivanjem tog rada, paradoks je dobio veliku publicitet. Jedna anegdota, potvrđena u popularnim i stručnim diskusijama, kaže da je nakon emitovanja segmenta o francuskom paradoksu u američkoj emisiji 60 Minutes, prodaja crnog vina u SAD porasla za otprilike 40% – publika je prihvatila poruku da vino može “zaštititi srce”.
Kasnija istraživanja su pokazala da je ovaj rad imao metodološke probleme jer se zasnivao na ekološkim podacima i poređenjima na nivou populacije, bez kontrole ključnih faktora poput ishrane, pušenja i socioekonomskog statusa, tako da je navodni zaštitni učinak vina možda bio posljedica ovih zbunjujućih faktora, a ne samog alkohola.
Potvrda o životinjama
Dodatni udarac starim tvrdnjama o “blagotvornoj čaši vina” zadala su neuroznanstvena istraživanja provedena na laboratorijskim životinjama. Ona jasno pokazuju da etanol, glavni aktivni sastojak alkohola, uzrokuje oksidativni stres, oštećenje DNK i poremećaje u prijenosu signala između neurona. Ovi mehanizmi su dobro poznati faktori koji povećavaju rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Dalekosežne implikacije
Implikacije nove studije su dalekosežne: od budućih smjernica javnog zdravstva, preko preporuka ljekara, do načina na koji društvo doživljava alkohol.
Iako će trebati vremena da se ovi uvidi shvate i prevedu u konkretne politike, jer je vino prihvaćeno u brojnim kulturama i ima opuštajući učinak, već je jasno da se priča o “zdravoj čaši vina” nažalost urušava.
Knjigu Indexovog naučnog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja se bavi najkontroverznijim i najzanimljivijim temama u nauci poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemija, GMO-a i nuklearnih elektrana, možete nabaviti
👉#infoposkokbrčko✅️
