
Austrijska ministrica za Europu Claudia Plakolm izjavila je tijekom posjeta BiH da Austrija podržava donošenje određenih odluka EU-a kvalificiranom većinom, umjesto da se čekaju dogovori svih 27 članica.
Ta promjena se prvenstveno tiče procesa proširenja EU-a: vjeruje se da bi takav korak ubrzao postupke, smanjio administrativne prepreke i “udaljene bilateralne kočnice”.
Kao primjer, ministrica je rekla da bi se, čim BiH ispuni određene reforme (posebno zakoni o sudovima / Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, te imenovanje glavnog pregovarača), moglo započeti s pristupnim pregovorima.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, izrazio je protivljenje takvoj ideji. On smatra da je jednoglasnost među članicama “štit malih država” — i da bi prelazak na kvalificiranu većinu za takve odluke mogao biti opasan, zamka. Napomenuo je da bi promjena jednoglasnosti zapravo značila izmjene temeljnih ugovora EU-a, što je složen proces.
Kontekst i važnost
EU trenutačno ima model da su neki ključni koraci proširenja, poput otvaranja pristupnih pregovora, odluka o kandidaturama, itd., u praksi podložni jednoglasnosti. To može značiti da jedna država može blokirati cijeli proces zbog svojih bilateralnih zahtjeva ili interesa.
Austrija + neke druge države (npr. Njemačka, Slovenija) zagovaraju da se smanji taj “uski grlo” jednoglasnosti u određenim fazama, da se proces učini fleksibilnijim i bržim.
Moguće implikacije
Pozitivne:
Brže donošenje odluka u procesu proširenja, što bi moglo potaknuti zemlje zapadnog Balkana i ostalih kandidata da povećaju napore u reformama, jer vide da se proces ne zaustavlja zbog jednog (ili nekoliko) protivljenja.
Smanjenje birokracije i političke blokade može povećati kredibilitet i učinkovitost EU-a, naročito u uvjetima kada globalni geopolitički izazovi zahtijevaju brzu reakciju.
Negativne / rizici:
Male države (kao što je Hrvatska) brinu da bi gubitak prava veta u određenim pitanjima značilo da veće države nameću svoje ciljeve i interese, bez mogućnosti da spriječe odluke koje smatraju štetnima.
Promjena jednoglasnosti može zahtijevati izmjene temeljnog ugovora EU-a, što je teška i dugotrajna procedura. Postoji rizik da se ideja “kvalificirane većine” proširi ili zloupoti u područjima koja su trenutačno osjetljiva (npr. suverenitet, obrana, vanjska politika).
Moguća politička polarizacija u EU-u — države s različitim pogledima na proširenje i suverenitet bi mogle doći u konflikt.
👉#infoposkokbrcko✅️