Iako je u posljednje tri decenije u reformu pravosuđa u Bosni i Hercegovini uloženo na stotine miliona eura i dolara, sistem je i dalje duboko politiziran, neučinkovit i opterećen korupcijom. Rezultat: građani sve manje vjeruju institucijama koje bi trebale garantovati pravdu, jednakost i vladavinu prava.
MILIJARDE ULOŽENE, REZULTATI MINIMALNI
Evropska unija je od 1996. godine u BiH uložila više od 3,5 milijardi eura, od čega je značajan dio usmjeren na reformu pravosuđa kroz instrumente IPA fondova. USAID je od 1995. do 2020. investirao gotovo dvije milijarde dolara u razvojne projekte, uključujući jačanje institucija i pravne države.
Uprkos tome, ključni ciljevi – nezavisnost sudija i tužilaca, depolitizacija pravosuđa, transparentan sistem imenovanja i efikasno procesuiranje korupcije – nisu ostvareni.
STRUKTURALNI DIJALOG: PROMAŠENI POKUŠAJ EVROPSKE REFORME
Evropski strukturalni dijalog o pravosuđu (2011–2016) trebao je biti najveći reformski iskorak. Uključivao je:
- VSTV
- Ministarstva pravde
- Sud i Tužilaštvo BiH
- entitetske institucije
- predstavnike EU
Umjesto reforme, dijalog je završio političkim blokadama i potpunim izostankom konsenzusa o ključnim pitanjima, posebno o ustavnim nadležnostima i ingerencijama državnog pravosuđa.
Nakon 2016. godine proces je sveden na tehničke konsultacije – bez političke snage da donese promjene.
POLITIČKI UTJECAJ I KORUPCIJA
Međunarodne organizacije poput OSCE-a, Transparency Internationala i Evropske komisije redovno upozoravaju:
- pravosuđe u BiH nije nezavisno,
- političke stranke kroz VSTV utiču na imenovanja sudija i tužilaca,
- političke elite koriste pravosuđe za zaštitu svojih interesa,
- sistem disciplinske odgovornosti gotovo da ne funkcioniše,
- visokoprofilni slučajevi korupcije završavaju bez presuda.
U javnosti se često ističe da je glavni državni tužilac Milanko Kajganić pod utjecajem Milorada Dodika, što dodatno urušava povjerenje građana u integritet Tužilaštva BiH.
PAD OPTUŽNICA ZA VISOKU KORUPCIJU
Transparency International upozorava da:
- broj osuđujućih presuda za korupciju u 2024. godini pada,
- kazne su uglavnom uslovne,
- tužilaštva izbjegavaju pokretati predmete protiv politički moćnih aktera.
To znači da sistem praktično ne sankcioniše visoku korupciju, iako je ona najveći problem u državi.
FRAGMENTIRAN SISTEM I ZAKONODAVNI HAOS
Probleme dodatno produbljuju:
- različiti entitetski propisi,
- neujednačena sudska praksa,
- zastarjeli informacijski sistemi,
- preopterećeni sudovi,
- nedostatak stručnog kadra,
- nejasne nadležnosti između Suda BiH i entitetskih pravosuđa.
Slaba transparentnost imenovanja i odsustvo zaštite zviždača doprinose daljnjem nepovjerenju građana.
POLITIČKA KRIZA BLOKIRA I PRAVOSUĐE
Godina 2025. obilježena je najdubljom političkom krizom u posljednje tri decenije. SNSD i HDZ kontinuirano blokiraju:
- rad Vijeća ministara,
- usvajanje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH,
- ključne reformske procese vezane za evropski put.
U godini uoči opštih izbora, male su šanse da će političke strukture biti spremne provesti zahtjeve Poglavlja 23 o pravosuđu.
ZAKLJUČAK
Ogromna finansijska sredstva, međunarodna podrška i formalni reformni procesi nisu donijeli suštinsku promjenu. Pravosuđe u BiH ostaje talac politike, a ne nezavisni stub vlasti.
Dok političke stranke kontrolišu ključne procese u VSTV-u, Tužilaštvu i sudovima, reforme će ostati samo deklarativne – a povjerenje građana nastaviti padati.
👉infoposkokbrčko✅️