ZAŠTO JE HARIS SILAJDŽIĆ ODBIO APRILSKI PAKET: BIH JE 2006. GODINE BILA NA KORAK OD JEDNOG PREDSJEDNIKA DRŽAVE


U aprilu 2006. godine Bosna i Hercegovina bila je nadomak jedne od najznačajnijih ustavnih reformi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Politički lideri postigli su dogovor o promjenama koje su trebale ojačati državne institucije, unaprijediti funkcionisanje vlasti i izmijeniti način izbora državnog rukovodstva.
Međutim, takozvani Aprilski paket nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Za njegovo usvajanje nedostajala su samo dva glasa.
Jedna od najvažnijih predloženih promjena odnosila se na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Umjesto postojećeg tročlanog Predsjedništva, država bi dobila predsjednika i dva potpredsjednika, koje bi birala Parlamentarna skupština BiH.
Predviđena je bila i rotacija na predsjedničkoj funkciji, što znači da bi se nosioci tih funkcija smjenjivali prema unaprijed utvrđenim pravilima.
Reforma je predviđala i povećanje Predstavničkog doma sa 42 na 87 poslanika, dok bi Dom naroda imao 21 delegata, po sedam iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.
Vijeće ministara dobilo bi snažniju izvršnu ulogu, a na njegovom čelu bio bi predsjednik Vijeća ministara, odnosno premijer.
Aprilski paket podržala su rukovodstva nekoliko vodećih političkih stranaka, među kojima su bili SDA, SDP BiH, HDZ BiH, SDS, SNSD i PDP.
Ipak, protivljenju ustavnim promjenama posebno se isticao Haris Silajdžić, tadašnji predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Silajdžić je smatrao da predložene promjene ne rješavaju suštinske probleme državnog uređenja jer zadržavaju entitetsko glasanje, koje omogućava blokiranje odluka na državnom nivou.
Prema njegovom stavu, prihvatanje takvog rješenja značilo bi zadržavanje jednog od ključnih mehanizama političkih blokada, bez dovoljno snažnog pomaka prema funkcionalnijoj državi.
Protiv paketa bio je i HDZ 1990, predvođen Božom Ljubićem, uz obrazloženje da predložene promjene ne garantuju odgovarajuću ravnopravnost hrvatskog naroda.
Na glasanju 26. aprila 2006. godine Aprilski paket dobio je 26 glasova podrške, dok je za usvajanje bilo potrebno 28.
Tako je propao pokušaj sveobuhvatnije reforme ustavnog sistema Bosne i Hercegovine.
Danas, dvije decenije kasnije, pitanje Aprilskog paketa i dalje izaziva političke rasprave.
Njegovim usvajanjem Bosna i Hercegovina dobila bi drugačiju organizaciju državnog vrha, veći parlament i izmijenjenu strukturu izvršne vlasti. Ipak, entiteti i entitetsko glasanje ostali bi dio ustavnog sistema.
Zbog toga se ne može sa sigurnošću tvrditi da bi usvajanje paketa uklonilo političke blokade ili da bi kasniji ustavni razvoj ostao nepromijenjen.
Ostaje pitanje je li odbijanje Aprilskog paketa bilo propuštena historijska prilika za jačanje države ili opravdano odbijanje reforme koja nije uklanjala ključne slabosti Dejtonskog ustava.
Kako vi gledate na odluku Harisa Silajdžića iz 2006. godine? Da li je Bosna i Hercegovina tada izgubila priliku za funkcionalniji politički sistem?
👉infoposkokbrčko✅️


Komentari (0)