SUPERINTELIGENCIJA BEZ ČVRSTIH KOČNICA: TRUMP SIGURNOST TEHNOLOGIJE PREPUŠTA I ONIMA KOJI JE STVARAJU

Donald Trump i vodeći ljudi američke tehnološke industrije potpisali su dobrovoljni sporazum o sigurnijem razvoju napredne vještačke inteligencije. Međutim, upravo činjenica da se veliki dio odgovornosti oslanja na samonadzor kompanija otvorila je ozbiljnu raspravu: mogu li oni koji vode tehnološku utrku istovremeno biti i njeni glavni čuvari?

Američki predsjednik Donald Trump 29. septembra okupio je u Bijeloj kući vodeće ljude tehnološkog sektora, među kojima predstavnike Googlea, Mete, OpenAI-ja, Anthropica i Nvidije. Potpisan je dobrovoljni sporazum kojim se kompanije obavezuju na unutrašnje sigurnosne postupke, nezavisne provjere i nadzor nad najnaprednijim sistemima. Trump je sporazum opisao kao „moralno obavezujući“.

To je potvrđena činjenica.

Međutim, sporazum nije isto što i zakon. Analiza američkog Vijeća za vanjske odnose upozorava da dokument sadrži sigurnosne mjere, ali kompanije pravno ne prisiljava da ih provode. Upravo je tu središte rasprave: koliko vrijedi obećanje industrije kada iza njega ne stoje obavezna pravila i kazne?

Trump je nakon sastanka otvoreno govorio o sposobnosti tehnoloških kompanija da same nadziru svoje djelovanje. Sporazum predviđa četiri nivoa zaštite, uključujući unutrašnje kontrole, posebne nadzorne skupine, nezavisne vanjske provjere i nadzor na nivou upravljačkih tijela kompanija.

Istovremeno je Trumpova administracija napravila neobičan terminološki zaokret. Izvršnom naredbom od 29. septembra naloženo je saveznim izvršnim institucijama da, gdje zakon dopušta, umjesto izraza „Artificial Intelligence“ koriste „Super Intelligence“. Sama naredba ipak pravno definiše novi naziv preko postojeće zakonske definicije vještačke inteligencije.

Dakle, nije dokazano da je preko noći nastala neka potpuno nova vrsta tehnologije. Promijenjen je prvenstveno službeni naziv koji Trumpova administracija koristi.

I tu se otvara mnogo važnije pitanje od samog imena.

Ako sistemi vještačke inteligencije jednog dana budu imali ogroman utjecaj na privredu, sigurnost, vojsku, zdravstvo, informacije i svakodnevni život milijardi ljudi, je li dobrovoljno obećanje privatnih kompanija dovoljno?

Kritičari tvrde da nije. Zagovornici blažeg pristupa, s druge strane, smatraju da bi pretjerano stroga pravila mogla usporiti američki tehnološki razvoj i oslabiti SAD u globalnoj utrci.

Zato pravo pitanje nije treba li vjerovati Donaldu Trumpu kao pojedincu.

Mnogo ozbiljnije pitanje glasi: treba li čovječanstvo sigurnost jedne od najmoćnijih tehnologija koje je ikada razvilo zasnivati na povjerenju u bilo kojeg predsjednika i dobroj volji kompanija – ili na jasnim, provjerljivim i zakonski obavezujućim pravilima?

Jer predsjednici odlaze, direktori se mijenjaju, kompanije imaju poslovne interese, a tehnologija ostaje.

👉infoposkokbrčko✅️✅️