Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg otkrio je da se ruska invazija na Ukrajinu mogla spriječiti, ali da je podrška Alijanse stigla “premalo i prekasno”. Norveški državnik priznao je i da se tokom svog mandata plašio raspada NATO-a.
Stoltenberg se prisjetio telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u februaru 2022. godine, dok su se ruski tenkovi približavali Kijevu.
“Zelenski me je zvao iz bunkera. Tražio je da NATO zatvori nebo i zaustavi ruske avione, dronove i helikoptere. Rekao mi je: ‘Znam da NATO to može, već ste to radili.’ Da smo to uradili, pokrenuli bismo potpuni rat između NATO-a i Rusije”, izjavio je Stoltenberg.
Dodao je da mu je bilo izuzetno teško prekinuti razgovor, svjestan da je život ukrajinskog predsjednika tada bio u opasnosti.
KONTRADIKTORNE ODLUKE I STRAH OD RATA
Stoltenberg je opisao prve dane invazije kao vrijeme duboke podjele unutar Alijanse.
“Dana 24. februara 2022. donijeli smo dvije odluke: da povećamo podršku Ukrajini i da spriječimo širenje rata van njenih granica. Ti ciljevi su bili suštinski kontradiktorni”, kazao je.
On smatra da bi jača podrška Ukrajini još 2014. godine, nakon aneksije Krima, možda odvratila ruskog predsjednika Vladimira Putina od agresije.
“NAJVEĆI PORAZ NATO-A”
Govoreći o povlačenju iz Afganistana 2021. godine, Stoltenberg je to nazvao “najvećim porazom NATO-a”.
“Željeli smo slobodan, demokratski Afganistan, ali stvaranje takvog društva vojnom silom pokazalo se preteškim i preambicioznim”, rekao je.
TRUMP JE ŽELIO POVUĆI SAD IZ NATO-A
Stoltenberg je otkrio i da je tokom samita NATO-a 2018. Donald Trump razmatrao povlačenje SAD-a iz Alijanse, zbog čega se, kako kaže, “bojao da će biti generalni sekretar koji je svjedočio kraju NATO-a”.
Spor je okončan kada su evropske članice pristale povećati izdvajanja za odbranu, što je privremeno stabilizovalo savez.
“PUTIN NEĆE PROMIJENITI MIŠLJENJE, ALI MOŽE RAČUNICU”
Sada, kao norveški ministar finansija, Stoltenberg naglašava da se Rusija može privoljeti na pregovore samo jačanjem ukrajinske vojne moći.
“Ne možemo promijeniti Putinov um, ali možemo promijeniti njegovu računicu. Ako cijena postane previsoka, možda će sjesti za pregovarački sto.”
Norveška je, prema njegovim riječima, utrostručila vojnu podršku Ukrajini i sada izdvaja sedam milijardi eura pomoći.
Na pitanje o mogućim teritorijalnim ustupcima, Stoltenberg je rekao da o tome može odlučiti samo Ukrajina:
“Na kraju, na Ukrajini je da odluči hoće li prihvatiti nešto slično onome što je Finska učinila 1940. godine. Naš zadatak nije da savjetujemo Ukrajinu, nego da je podržavamo.”
👉infoposkokbrčko✅️