Promatranja objekta Abell2744-QSO1 otkrila su da supermasivna crna rupa čini čak dvije trećine njegove ukupne mase što dokazuje da su ovi kozmički divovi nastali prije zvjezdanih procesa.
Pitanje o tome što je u svemiru nastalo prije – galaksija ili crna rupa – dugo je mučilo znanstvenu zajednicu. Tradicionalni kozmološki modeli sugerirali su da galaksije nastaju prve pri čemu masivne zvijezde unutar njih troše svoje gorivo i kolabiraju u crne rupe koje potom postupno rastu spajanjem i gutanjem okolnog materijala.
Međutim postojanje golemih crnih rupa u ranom svemiru čija masa doseže milijune pa i milijarde masa Sunca dovelo je u pitanje ovu teoriju jer se takav nagli rast nije mogao lako objasniti tradicionalnim modelima.
Najnovija istraživanja provedena pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb donijela su dokaze koji upućuju na posve suprotan scenarij. Znanstvenici su otkrili da su neke supermasivne crne rupe bile ogromne od samog početka formirajući se bez faze kolapsa zvijezda i bez potrebe za znatno masivnijom galaksijom domaćinom koja bi ih hranila.
Zaključak istraživačkog tima temelji se na detaljnim promatranjima objekta Abell2744-QSO1 koji je postojao svega 700 milijuna godina nakon Velikog praska. Iako je QSO1 širok samo 1300 svjetlosnih godina njegovo proučavanje olakšano je zahvaljujući efektu gravitacijske leće galaktičkog jata Abell 2744.
Inicijalne analize pokazale su da bi QSO1 mogao biti tek oblak užarenog vodika i helija koji kruži oko supermasivne crne rupe procijenjene mase od 40 milijuna Sunčevih masa. Koristeći instrument bliski infracrveni spektrograf teleskopa James Webb tim je uspio mapirati kretanje vodika i utvrditi da plin pokazuje Keplerovo gibanje.
Činjenica da plin pokazuje savršenu Keplerovu rotaciju dokazuje da je većina mase objekta QSO1 koncentrirana isključivo u središnjoj crnoj rupi a ne raspoređena u obliku zvijezda. Rezultati su zapanjujući crna rupa ima masu od oko 50 milijuna Sunčevih masa i čini najmanje dvije trećine ukupne mase cijelog objekta QSO1 što je omjer tisućama puta veći nego u obližnjim galaksijama.
Dodatnu potvrdu pružio je i kemijski sastav plina koji se gotovo u potpunosti sastoji od vodika i helija s manje od 0,5 posto Sunčeve metalnosti što ukazuje na netaknuto okruženje bez teških elemenata koji bi se očekivali u galaksiji bogatoj zvjezdanim ostacima.
Istraživači stoga zaključuju da ova crna rupa nije mogla nastati postupno već je vjerojatno rođena velika – bilo izravnim kolapsom golemog oblaka plina ili kao primordijalna crna rupa nastala u prvoj sekundi nakon Velikog praska. Znanstveni tim vjeruje da ovakvi objekti nisu bili rijetkost u ranom svemiru.
👉infoposkokbrčko✅️