Prva bebina stolica – mekonijum – može sadržavati iznenađujuće mnogo podataka o tome kako će se razvijati njen imunitet i kakve će zdravstvene predispozicije imati u budućnosti. Upravo zato su naučnici iz londonske Kraljičine bolnice tokom projekta Baby Biome analizirali hiljade uzoraka bebine stolice, pokušavajući da utvrde kako se formira mikrobiom i kakvu ulogu ima u zdravlju djeteta.
Istraživanja pokazuju da se tek nekoliko dana nakon rođenja u crevima bebe počinje formirati prepoznatljiv sastav mikroorganizama. Bebe se rađaju praktično sterilne, a prvi mikrobi koji koloniziraju crijeva postaju “arhitekti imunog sistema”, određujući kako će tijelo prepoznavati prijateljske, a kako štetne mikroorganizme.
Majčino tijelo tom procesu igra ključnu ulogu — bebina crijeva uglavnom koloniziraju bakterije iz majčinog digestivnog sistema, a ne iz vagine, kako se nekada vjerovalo.
PRIRODNI POROĐAJ I CARSki REZ – KLJUČNE RAZLIKE
Jedan od najvažnijih utjecaja na rani mikrobiom jeste način porođaja.
Bebe rođene prirodnim putem češće imaju korisne vrste bakterija poput Bifidobacterium longum i Bifidobacterium breve, dok bebe rođene carskim rezom češće dobiju Enterococcus faecalis, bakteriju karakterističnu za bolničko okruženje i povezanu s oportunističkim infekcijama.
Iako se razlike uglavnom izjednače do prve godine života, pokazalo se da bebe kod kojih je od početka dominirala B. longum imaju dvostruko manju vjerovatnoću da u prve dvije godine završe u bolnici zbog respiratornih infekcija.
ZAŠTO SU OVE BAKTERIJE TOLIKO VAŽNE
Korisne bakterije poput bifidobakterija i laktobacila igraju ključnu ulogu u:
- razgradnji oligosaharida iz majčinog mlijeka
- stvaranju kratkolančanih masnih kiselina koje regulišu imunitet
- stvaranju okruženja neprijateljskog za patogene bakterije
- razvoju tolerancije imunog sistema na bezopasne supstance
Novorođenčad imaju creva bogata kiseonikom i neutralnog pH, što pogoduje štetnim bakterijama. Bifidobakterije brzo troše kiseonik i snižavaju pH vrijednost, čime stvaraju bezbjednije anaerobno okruženje.
MOGUĆE INTERVENCIJE I RIZICI
Naučnici danas raspravljaju — može li se bebama, posebno onima rođenim carskim rezom, pomoći da razviju zdraviji mikrobiom?
Razmatrane intervencije uključuju:
- brisanje bebine kože vaginalnim sekretom majke – danas se smatra rizičnim zbog mogućeg prenosa opasnih patogena poput streptokoka grupe B
- fekalnu transplantaciju majčine mikrobiote – obećavajući rezultati na malim uzorcima, ali se za sada ne preporučuje
- probiotike – trenutno najbezbjedniji i najistraženiji pristup
Probiotici pokazuje korist kod prijevremeno rođenih beba i onih s malom porođajnom težinom, ali naučnici ističu da svako dijete ima jedinstven mikrobiom i da u budućnosti treba razvijati precizne, personalizirane interventne metode.
ZAKLJUČAK
Iako se mnogo toga još istražuje, jedno je jasno – mikrobiom u prvim danima života ostavlja otisak koji oblikuje zdravlje decenijama. Razumijevanje ovog procesa može otvoriti put novim terapijama, posebno za bebe rođene carskim rezom, kako bi se obezbijedila najbolja moguća podrška razvoju njihovog imunološkog sistema.
👉infoposkokbrčko✅️