U vrijeme kada je kamera u svakom telefonu, snimanje je postalo svakodnevica – ali i čest izvor sukoba između građana, policije, škola, bolnica i institucija. Zakon dozvoljava snimanje u javnom prostoru, ali uz jasna ograničenja. Šta je dozvoljeno, a šta može predstavljati kršenje zakona i dovesti do kazne? Donosimo pregled ključnih pravila.
SNIMANJE U JAVNOM PROSTORU – DOZVOLJENO
Javne površine poput ulica, trgova, protesta, sportskih stadiona ili drugih mjesta otvorenih za javnost – prostori su u kojima je snimanje dozvoljeno.
Možete snimati:
- građane,
- policiju,
- zaštitare,
- javne događaje,
sve dok time ne ometate službena lica u radu i ne ugrožavate bezbjednost.
Takvo snimanje smatra se dijelom prava javnosti da zna, te je jedan od najvažnijih oblika građanske kontrole institucija.
KADA JE OBJAVLJIVANJE SNIMKA DOZVOLJENO BEZ DOZVOLE?
Ako snimak prikazuje:
- nepravilnosti,
- nasilje,
- zloupotrebu ovlaštenja,
- događaj od šireg društvenog značaja,
onda se može objaviti bez dozvole osoba koje se vide na snimku.
Interes javnosti ima prednost nad privatnošću, posebno kada se radi o:
- nosiocima javnih funkcija,
- političarima,
- predstavnicima vlasti.
Oni moraju imati viši prag tolerancije prema javnom nadzoru.
Advokat Dušan Mijatović pojašnjava da niko ne može zabraniti snimanje kada se radi o informisanju od javnog značaja:
“Ako snimate radi informisanja – nema zabrane. Ako je svrha druga, osoba može pokrenuti tužbu zbog povrede prava ličnosti.”
GDJE JE SNIMANJE ZABRANJENO?
Postoje prostori u kojima je snimanje zakonom ograničeno ili zabranjeno:
1. ZATVORENE DRŽAVNE INSTITUCIJE
Bez posebne dozvole zabranjeno je snimati:
- unutrašnjost sudova,
- policijskih stanica,
- kasarni,
- vojnih objekata.
Razlog? Nacionalna sigurnost i zaštita osjetljivih postupaka.
2. BOLNICE I ŠKOLE
Snimanje je moguće samo uz odobrenje uprave, kako bi se zaštitila:
- privatnost pacijenata,
- sigurnost i anonimnost maloljetnika,
- medicinska i obrazovna dokumentacija.
3. POLICAJSKI UVIĐAJI I HAPŠENJA
Ukoliko se snimanjem ometa službeno postupanje, policija ima pravo:
- upozoriti vas,
- udaljiti vas,
- ili pokrenuti postupak.
Snimanje je dopušteno s bezbjedne udaljenosti, ali ne smije otežavati rad službenih lica.
4. PRIVATNI POSJEDI
Snimanje unutar privatnog prostora bez odobrenja vlasnika predstavlja kršenje prava na privatnost.
Prema članu 143. Krivičnog zakonika Srbije, neovlašteno snimanje bez pristanka osobe može biti krivično djelo.
PRIVATNOST VS. JAVNI INTERES – KLJUČNA RAVNOTEŽA
Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije naglašava da se uvijek mora voditi računa o zaštiti:
- ličnih podataka,
- prava ličnosti,
- identiteta maloljetnika,
- osjetljivih grupa.
Javni interes nadvladava privatnost samo ako postoji opravdan društveni cilj – informisanje, dokumentovanje događaja, sprečavanje zloupotreba.
ZAKLJUČAK
Snimanje može biti:
- moćan alat kontrole vlasti,
- zaštita građana,
ali i - potencijalni izvor sukoba i pravnih problema.
Granica je jasna:
smijete snimati sve što je javno, ali ne smijete ugroziti tuđu privatnost, bezbjednost ili rad institucija.
Ukoliko postoji pretežni interes javnosti – kamera je vaš saveznik.
👉infoposkokbrčko✅️