ŠMIT PRIPREMIO NOVI IZVJEŠTAJ ZA VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A: UBLAŽITI ZABRANU RASPOLAGANJA DRŽAVNOM IMOVINOM

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit u svom novom polugodišnjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija iznio je pregled političkih dešavanja u BiH od aprila do oktobra ove godine, ističući da su taj period obilježile krize izazvane djelovanjem Milorada Dodika i institucija Republike Srpske.

Šmit je ocijenio da Dodikove aktivnosti nisu izolovani incidenti, već „dio dugoročne političke strategije, pažljivo planirane unaprijed“. Iako je, prema njegovim riječima, postojala bojazan od sigurnosne eskalacije, sukobi su ostali u sferi političkih napetosti.

Posebno je naglasio ključnu ulogu EUFOR-a u očuvanju stabilnosti zemlje:

„Transformacija vojne moći u političke strukture, omogućena Dejtonskim mirovnim sporazumom, ponovo se pokazala efikasnom. Odluka o povećanju broja vojnika bila je presudna za sigurnost BiH.“

POLITIČKI ZASTOJ I PODJELE

Šmit je upozorio da je državna koalicija faktički raspala – Trojka je napustila savez sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD blokirali restrukturisanje Vijeća ministara BiH. Parlament je, prema njegovim navodima, gotovo paraliziran, a Vijeće ministara nije ostvarilo očekivane rezultate.

On je napomenuo da bi spremnost SNSD-a da učestvuje na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a i da prihvati Reformski program mogla signalizirati pokušaj izlaska iz izolacije, ali da se situacija mora pomno pratiti.

Govoreći o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević”, Šmit je poručio da se ustavna pitanja moraju rješavati unutar BiH, a ne nametanjem rješenja izvana:

„Prilagođavanje ustavne strukture BiH mora doći iznutra, a ne biti nametnuto spolja.“

DRŽAVNA IMOVINA I PRAVNA NESIGURNOST

Jedan od centralnih dijelova izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine. Šmit je istakao da postojeća zabrana raspolaganja imovinom, uvedena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske poteškoće, naročito u Federaciji BiH, koja zbog poštivanja odluke trpi veće posljedice od RS-a, gdje se odluke otvoreno krše.

„Potrebno je pronaći način da se ublaži zabrana raspolaganja državnom imovinom kako bi vlasti koje poštuju zakon mogle pokretati razvojne projekte“, naglasio je Šmit.

Dodao je da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić već dostavio službenu inicijativu za izmjenu odluke kojom bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog značaja.

ULOGA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE

Šmit je upozorio da međunarodne institucije u BiH moraju ostati prisutne, jer predstavljaju garanciju mira i stabilnosti u zemlji koja je, kako kaže, „još uvijek ranjiva i podložna spoljnim pritiscima“.

Završavajući izvještaj, visoki predstavnik je poručio da BiH može dokazati svoju institucionalnu samoodrživost samo ispunjavanjem uslova iz Agende 5+2, čime bi se otvorio put ka potpunoj funkcionalnosti državnih institucija.

---

👉infoposkokbrčko✅️