Politički odnosi između Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini ponovo su u fokusu javnosti nakon sve izraženije saradnje između HDZ-a BiH i političkog rukovodstva Republike Srpske. U tekstu se navodi da takav savez ne doprinosi jačanju političke pozicije bh. Hrvata, nego dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima i slabi unutrašnju stabilnost države.
Podsjeća se kako ideje o teritorijalnom preuređenju Bosne i Hercegovine i formiranju trećeg entiteta nisu novost, već imaju historijske korijene koji sežu mnogo dalje od aktuelnih političkih sukoba. Autor ukazuje na različite periode hrvatsko-srpskih političkih dogovora koji su, prema njegovoj ocjeni, često bili usmjereni na ostvarivanje interesa na račun Bosne i Hercegovine.
Posebno se ističe period rata u BiH, kada je dio hrvatskog političkog vrha podržavao projekat Herceg-Bosne, što je kasnije povezano s presuđenim udruženim zločinačkim poduhvatom. Nakon Vašingtonskog sporazuma i Dejtona očekivalo se jačanje saradnje unutar Federacije BiH, ali autor smatra da ta prilika nije iskorištena u punom kapacitetu.
Kao primjer kasnijih separatističkih tendencija navodi se Hrvatska samouprava iz 2001. godine, uz ocjenu da problemi u odnosima Bošnjaka i Hrvata nisu nastali tek pojavom političkih sporova oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
U tekstu se kritikuje aktuelna saradnja između Dragan Čović i Milorad Dodik, za koju se tvrdi da dodatno povećava političke tenzije i udaljava mogućnost kvalitetnijih odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Autor smatra da bi hrvatska politika u Bosni i Hercegovini trebala birati između jačanja državnih institucija i podrške separatističkim konceptima.
Zaključuje se da prijetnje trećim entitetom i oslanjanje na savezništvo sa srpskim separatističkim faktorom ne mogu dugoročno poboljšati položaj bh. Hrvata, već mogu proizvesti suprotan efekat i dodatno oslabiti njihovu političku poziciju unutar Bosne i Hercegovine.
👉infoposkokbrčko✅️