Sigurnosni i odbrambeni stručnjaci upozoravaju da EVROPA nije spremna za mogući rat koji bi, prema procjenama, mogao izbiti u narednih nekoliko godina. Zaključci sa konferencije održane u Whitehallu, u organizaciji Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI), ukazuju na ozbiljne slabosti u vojnoj spremnosti, infrastrukturi i političkoj volji evropskih država.
Prema procjenama stručnjaka, RUSIJA se priprema za mogućnost direktnog sukoba s EVROPOM, dok već vodi hibridni rat kroz sabotaže, dezinformacije, ometanje GPS sistema i upade u zračni prostor NATO-a. Iako Moskva negira umiješanost, brojni incidenti u baltičkim zemljama i šire izazivaju rastuću zabrinutost.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi RUSIJA mogla biti spremna za vojni sukob s NATO-om u roku od pet godina, dok njemačke obavještajne službe procjenjuju da bi opcija rata mogla biti otvorena najkasnije do 2029. godine. U baltičkim državama prevladava stav da bi prijetnja mogla postati realnost već za tri godine.
Iako NATO ima razrađene planove za odbranu Baltika, stručnjaci upozoravaju da države članice ne poduzimaju konkretne korake za njihovu punu implementaciju. Nedostatak ljudstva, opreme i industrijskih kapaciteta ostaje ključni problem.
U VELIKOJ BRITANIJI je pokrenut strateški pregled odbrane, s naglaskom na jačanje oružanih snaga, rezervi, civilne zaštite i otpornosti infrastrukture. Procjene govore da bi, sadašnjim tempom, zemlji trebalo oko deset godina da dostigne punu ratnu spremnost, dok su realni rokovi znatno kraći.
Decenije mira nakon 1945. godine omogućile su evropskim državama da sredstva usmjeravaju ka socijalnim politikama, oslanjajući se na SAD kao ključnog sigurnosnog garanta. Međutim, promjene u američkoj politici i ruska invazija na UKRAJINU označile su kraj te „mirovne dividende“.
Većina članica NATO-a danas izdvaja najmanje 2% BDP-a za odbranu, a dogovoreno je povećanje cilja na 5% do 2035. godine. Ipak, analitičari upozoravaju da bez jasne komunikacije s građanima, jačanja povjerenja u institucije i spremnosti na žrtvu, finansijska ulaganja neće biti dovoljna.
Primjeri ŠVEDSKE, FINSKE i baltičkih zemalja pokazuju da društva s višim povjerenjem u institucije lakše prihvataju koncept „potpune odbrane“, gdje cijelo društvo učestvuje u pripremama za krizu. U drugim evropskim zemljama taj proces tek treba započeti.
Zaključak stručnjaka je jasan: jedini način da se rat spriječi jeste da EVROPA bude uvjerljivo spremna da, ukoliko do sukoba dođe, pobijedi.
👉infoposkokbrčko✅️