Optužbe o strancima koji su tokom opsade Sarajeva plaćali da pucaju na civile sa položaja Vojske Republike Srpske ponovo su uzburkale javnost, iako se o tome govori već tri decenije. Istraga italijanskog tužilaštva, pokrenuta nakon velikog medijskog pritiska, ulila je novu nadu porodicama žrtava, ali i otvorila brojna pravna i politička pitanja.
Prvi put, priča o „snajperskom safariju“ pojavila se u Oslobođenju 1. aprila 1995. Autor teksta, novinar Šefko Hodžić, svjedoči da je izvor informacija bio Mustafa Hajrulahović Talijan, ratni komandant koji je posjedovao direktna saznanja o Italijanima koji su plaćali da pucaju na Sarajlije. Pet dana kasnije, Hodžić detalje unosi i u svoj ratni dnevnik, a kasnije i u knjigu. Posebno monstruozno, prisjeća se, bilo je što se među tim ubicama „najviše plaćalo za ubijanje djece“.
Godine 2007. pred Haškim tribunalom svjedočio je i američki marinac John Jordan, tokom procesa protiv Dragomira Miloševića, komandanta snaga koje su držale Sarajevo pod opsadom. Jordan je naveo da je više puta vidio strane državljane koje su lokalni vojnici vodili među snajperske položaje. Po odjeći, oružju i ponašanju, kaže, bilo je jasno da nisu lokalni ljudi.
Priča je ponovo dospjela u fokus javnosti 2022. godine, nakon dokumentarnog filma slovenskog autora Mirana Zupaniča. Tadašnja gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, podnijela je prijavu Tužilaštvu BiH protiv NN osoba. Ali, više od tri godine kasnije, Tužilaštvo nije preduzelo ni elementarne provjere, pa su oči porodica žrtava uprte prema Italiji.
Karić smatra da će, uz ovakav međunarodni pritisak i dokumentovana svjedočenja, istraga napokon uroditi rezultatima: „Sarajevo to zaslužuje. Djeca Sarajeva to zaslužuju.“
Pravnici, međutim, upozoravaju da će proces biti izuzetno komplikovan. Prošlo je 30 godina, svjedoci stare, sjećanja blijede, dokumenti nestaju. Poseban problem je očekivana opstrukcija Srbije, koja je, prema riječima pravnika Dževada Mahmutovića, imala aktivnu ulogu u djelovanju službi bezbjednosti tokom rata i godinama je negirala umiješanost u zločine u Bosni i Hercegovini.
Opsada Sarajeva, najduža u modernoj historiji, odnijela je više od 11.500 života. Snajperisti su sijali strah svakog dana — ciljajući djecu, starce, žene i muškarce koji su pokušavali preživjeti u opkoljenom gradu.
Zato i najmanji pomak u pravnoj borbi, smatra struka, nosi jasnu poruku: ratni zločin ne zastarijeva, a pravda, koliko god sporo stizala, i dalje se može izboriti.
👉infoposkokbrčko✅️