Evropa bi se već u aprilu mogla suočiti s ozbiljnim poremećajima u snabdijevanju gorivom, upozorio je izvršni direktor naftnog giganta Shell, Wael Sawan. Prema njegovim riječima, energetska kriza izazvana zatvaranjem Hormuškog tjesnaca već se širi iz Azije prema zapadu i prijeti da pogodi evropsko tržište.
Sawan je na konferenciji u Houstonu naglasio da kompanija aktivno sarađuje s vladama kako bi se pripremile za moguće nestašice. Poseban fokus stavljen je na upravljanje potražnjom, povećanje skladišnih kapaciteta i pravovremenu nabavku energenata.
Azijske zemlje koje su snažno oslonjene na naftu i plin s Bliskog istoka već osjećaju posljedice krize. U nekim državama uvedene su vanredne mjere, uključujući skraćenje radne sedmice na četiri dana kako bi se smanjila potrošnja energije. Taj domino-efekat sada se postepeno prenosi prema Evropi.
Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, ključna je tačka globalne energetske sigurnosti. Njegova blokada, uslijed sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, dovela je do naglog rasta cijena nafte, koje su već premašile 100 dolara po barelu.
Posebno je pogođena opskrba mlaznim gorivom, dok se očekuje da bi sljedeći na udaru mogli biti dizel, a potom i benzin. Međunarodna agencija za energiju već je preporučila niz mjera za smanjenje potrošnje, uključujući rad od kuće i veće korištenje zajedničkog prijevoza.
Evropske vlade pokušavaju ublažiti posljedice. Hrvatska je već donijela novi paket pomoći vrijedan 450 miliona eura, kojim se nastavlja kontrola cijena goriva i energenata do kraja septembra.
Istovremeno, vode se međunarodni napori kako bi se osigurala sigurna plovidba kroz Hormuški tjesnac, uključujući mogućnost uklanjanja mina i zaštite trgovačkih brodova. Ipak, situacija ostaje neizvjesna, a tržišta sve nervoznija.
Ako se blokada nastavi, Evropa bi se mogla suočiti ne samo s rastom cijena, već i s realnim nestašicama goriva u narednim sedmicama.
👉infoposkokbrčko✅️