PRAVA MANJINA ILI POLITIČKA TRGOVINA? DODIK GRADI VEZE S IZRAELOM, A PRESUDA „SEJDIĆ I FINCI“ ČEKA VEĆ 17 GODINA

Gotovo 17 godina nakon presude Evropskog suda za ljudska prava, Bosna i Hercegovina još nije uklonila diskriminaciju građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Istovremeno, Milorad Dodik posljednjih godina snažno razvija političke i privredne veze s Izraelom, dok pitanje prava Jevreja sve češće ulazi u političke i diplomatske poruke.

Evropski sud za ljudska prava presudio je 22. decembra 2009. godine da su Dervo Sejdić i Jakob Finci diskriminirani jer se, kao Rom i Jevrej, prema ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine ne mogu kandidovati za određene najviše državne funkcije. Sud je utvrdio povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima.

To je dokazana pravna činjenica, a ne političko tumačenje.

Gotovo 17 godina kasnije problem nije riješen.

Posebnu pažnju posljednjih godina privlači odnos političkog rukovodstva Republike Srpske prema Izraelu. Kontakti su postali intenzivniji, a u septembru 2026. u Banjoj Luci otvoreno je i predstavništvo Izraelske privredne komore. Dodik je tom prilikom govorio o vezama srpskog i jevrejskog naroda, dok je izraelska ambasadorica Galit Peleg govorila o povezivanju privrednika i ulagačkoj saradnji.

Tu, međutim, treba povući jasnu granicu između činjenica i političkog tumačenja.

Činjenica je da Dodik godinama javno njeguje bliske odnose s Izraelom. Činjenica je i da presuda „Sejdić i Finci“ nije provedena.

Ali tvrdnja da se pitanje prava Jevreja koristi isključivo radi „peglanja Dodikovog imidža“ predstavlja političko tumačenje dok za takav motiv ne postoji neposredan dokaz.

Zanimljivo je da je još ranije upravo Jakob Finci ukazivao na političku dimenziju odnosa Izraela s pojedinim političarima u BiH. Govoreći 2022. godine o stavu izraelske ambasade prema izmjenama Izbornog zakona, Finci je ocijenio da postoje protivrječnosti i pretpostavio da bi stav mogao biti povezan s prethodnim posjetama Dragana Čovića i Milorada Dodika Izraelu. Ipak, riječ je o Fincijevoj procjeni, a ne dokazu političkog dogovora.

Suštinsko pitanje zato ostaje mnogo jednostavnije:

Ako je zaštita prava Jevreja, Roma i ostalih građana zaista politički cilj, gdje je rješenje?

Presuda ne traži diplomatske izjave, fotografije niti međunarodne sastanke. Njena provedba zahtijeva promjene domaćeg ustavnog i izbornog okvira kako pripadnost određenom narodu ne bi bila prepreka kandidaturi za najviše državne položaje.

Evropski sud je još 2009. jasno utvrdio da sadašnja ograničenja predstavljaju diskriminaciju.

Zato se gotovo 17 godina poslije više teško može govoriti o novom ili nepoznatom problemu.

Problem je poznat. Presuda postoji. Diskriminacija je pravno utvrđena. Političko rješenje još nije provedeno.

Sve ostalo – uključujući tvrdnje ko pitanje manjina koristi za međunarodni položaj, političke saveze ili popravljanje vlastitog ugleda – mora se dokazivati zasebno.

Jer prava Jevreja, Roma i svih drugih građana Bosne i Hercegovine ne bi smjela biti sredstvo političkog nadmetanja bilo koje strane.

Ako postoji stvarna politička volja, ona se na kraju ne mjeri riječima izrečenim pred stranim delegacijama.

Mjeri se time je li diskriminacija ukinuta.

👉infoposkokbrčko✅️✅️