Velike online platforme sve više igraju ključnu ulogu u informisanju građana/ki. No, čak i one koje formalno imaju namjeru očuvati integritet informacionog okruženja često ostaju upitne kada profit postane prioritet.
Glavni problemi
- Dezinformacije su sveprisutne: istraživanja pokazuju da 29 % građana/ki BiH intenzivno vjeruje u teorije zavjere, a u Crnoj Gori čak svaki četvrti/a građanin/ka najmanje jednom sedmično povjeruje u neku dezinformaciju.
- Algoritmi i prakse velikih platformi ne samo da omogućavaju širenje dezinformacijskog sadržaja, nego ga stimulišu, jer emotivni, provokativni sadržaji često postižu veći doseg i “zaradu”.
- Iako pravila postoje (npr. zabrana monetizacije sadržaja koji širi štetne ili netačne tvrdnje), u praksi se pokazalo da čak 87 % stranica u BiH/Srbiji/Hrvatskoj za koje je dokazano da šire dezinformacije zarađuje od oglasa na platformama kao što je Google.
Zašto odgovornost nije jasno uspostavljena
- Platforme formalno imaju “pravila zajednice” i politike suzbijanja dezinformacija, ali njihova primjena ostaje deklarativna i nedovoljna.
- Regulatorni okviri – npr. u Evropi Digital Services Act (DSA) – pokušavaju povećati transparentnost i odgovornost, ali implementacija je izazovna.
- Financijski motivi: Ako platforme ostvaruju prihode putem oglasa, postoji inherentni sukob između profita i društvene odgovornosti (jer privlačenje pažnje često znači širenje senzacionalnog, neprovjerenog sadržaja).
Zaključak i preporuke
Platforme imaju obavezu da odgovorno djeluju – ali sama pravila, politike i tehnologije koje su na snazi su nedovoljni. Potrebno je:
- učvrstiti zakonsku regulaciju i provođenje sankcija za platforme koje ne primjenjuju svoje politike,
- povećati transparentnost algoritama i monetizacije,
- ojačati medijsku i digitalnu pismenost korisnika/ca kako bi mogli prepoznati i prijaviti dezinformacije.
👉 infoposkokbrčko✅️