Pogrešne identifikacije nakon rata u BiH: Nedostaju stručnjaci i uzorci krvi

Svake godine u Bosni i Hercegovini otkriva se da su neki posmrtni ostaci pogrešno identificirani i ukopani. Takvih slučajeva moglo bi biti više kada bi sve porodice dale uzorke krvi za DNK provjere.

Glavni izazovi:

Nedostatak državne agencije za sudsku medicinu.

Premalo forenzičkih stručnjaka, patologa i arheologa.

Neke porodice ne žele ponovo davati uzorke zbog retraumatizacije.

Primjer: Milena Kulina 12 godina je obilazila grob u kojem nije bio ukopan njen sin. DNK metodom utvrđeno je da se njegovo tijelo nalazi u mrtvačnici, dok je ukopan netko drugi.

Statistika i napori:

Institut za nestale osobe BiH trenutno ima skoro 1.900 neidentifikovanih posmrtnih ostataka.

Iz ICMP-a navode da je od 2013. do 2018. pregledano 3.583 slučaja i potvrđeno 121 nova identifikacija.

Posljednjih godina ispravljeno je 37 pogrešnih identifikacija izvršenih klasičnom metodom.

Poruka stručnjaka:

BiH mora razviti krovnu instituciju za sudsku medicinu i obučene forenzičare.

DNK identifikacija je ključna ne samo za ratne žrtve, već i za rješavanje kriminalnih slučajeva i identifikaciju migranata.

Stručnjaci upozoravaju da je hitno potrebno riješiti problem manjka forenzičkih antropologa, arheologa i patologa.

Zaključak: Bez novih tehnologija, kapaciteta i volje porodica, proces identifikacije nestalih ostaje otežan, a mnoge porodice nastavljaju bolni put traganja za svojim najmilijima.

👉infoposkokbrčko✅️