Rodno zasnovano nasilje na internetu – dijeljenje intimnih fotografija bez pristanka, prijetnje silovanjem, govor mržnje, deepfake snimci, uhođenje i organizovani napadi – postalo je jedno od najraširenijih oblika modernog nasilja nad ženama. Iako se velike tehnološke platforme zaklinju u svoje „politike zaštite“, u praksi žene najčešće ostaju nezaštićene.
Najbolji primjer je slučaj Nikoline Sinđelić, studentkinje privedene tokom protesta u Beogradu, koja je optužila visokog policijskog službenika za fizičko nasilje i prijetnje silovanjem. Umjesto institucionalne zaštite, uslijedila je brutalna kampanja diskreditacije – uključujući objavu njenih intimnih fotografija iz perioda maloljetništva, koje je na mreži X objavila Dijana Hrkalović.
Iako je politika platforme X jasna – korisnik koji objavi intimni sadržaj bez pristanka treba biti trajno suspendovan – to se nije dogodilo. Fotografije su uklonjene tek nakon desetina prijava, dok je nalog ostao aktivan.
RODNO NASILJE ONLINE – GLOBALNI PROBLEM
UN-ovo istraživanje iz 2023. pokazuje da je više od 50% žena u istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji doživjelo neki oblik nasilja facilitiranog tehnologijom. Najčešći oblici su:
- seksualno uznemiravanje
- uhođenje
- objave intimnih fotografija
- doxing (objava ličnih podataka)
- mizogin govor mržnje
- deepfake sadržaji
Žene, posebno one koje javno govore o feminističkim temama, svakodnevno su mete organizovanih napada. Kada napadi eskaliraju, kreatorke sadržaja često moraju isključiti komentare, što im smanjuje vidljivost – jer platforme „nagrađuju“ interakciju, pa čak i onu nasilnu.
KAD PLATFORME ZATAJE – POSLJEDICE SU STRAVIČNE
Najdrastičniji primjer neadekvatne moderacije je slučaj ubistva u Gradačcu, koji je počinilac prenosio uživo na Instagramu. Snimak je bio dostupan gotovo četiri sata, pregledale su ga desetine hiljada ljudi, a potom je dijeljen dalje.
Radi se o sadržaju koji je očigledno nezakonit, traumatičan i duboko štetan — ali platforme nisu pravovremeno reagovale.
ZAŠTO SE ŽENE NE OSJEĆAJU SIGURNO ONLINE?
Sagovornice iz organizacija koje se bave pravima žena objašnjavaju:
- prijavljeni sadržaji najčešće ostaju na platformama
- prijave često nikada ne budu ni pregledane
- čak ni otvorene prijetnje nasiljem ne rezultiraju uklanjanjem sadržaja
- algoritmi amplifikuju nasilje jer ono generiše „angažman“
- zakonska zaštita žena u regionu je nedovoljna
Zbog toga mnoge žene više ni ne pokušavaju prijaviti nasilje – jer znaju da reakcije uglavnom nema. Umjesto institucija i platformi, žene se oslanjaju jedne na druge.
ŠTA JE POTREBNO?
Da bi žene bile sigurnije online, stručnjaci i organizacije ističu nekoliko ključnih koraka:
- obavezujuća regulativa za platforme
- brže i efikasnije uklanjanje nezakonitog i nasilnog sadržaja
- bolja saradnja platformi s lokalnim institucijama
- razvoj kanala za pouzdane prijavitelje
- ulaganje u moderatore koji govore lokalne jezike
- izmjene algoritama koji amplifikuju mizogini sadržaj
EU kroz Akt o digitalnim uslugama (DSA) već ide u tom smjeru. Zemljama Zapadnog Balkana ostaje da usklade svoje zakone i primijene iste standarde kako bi zaštita žena postala stvarna – a ne samo deklarativna.
👉infoposkokbrčko✅️