ODLUKA O DODIKOVOM STATUSU U SNSD-u BLOKIRANA: INSTITUCIJE PREBACUJU ODGOVORNOST JEDNA NA DRUGU

Pravno pitanje može li Milorad Dodik, pravosnažno osuđeni predsjednik Republike Srpske, i dalje obavljati funkciju predsjednika SNSD-a, zapelo je između državnih i entitetskih institucija. Odluka se, doslovno, „lomi“ između Suda BiH, Centralne izborne komisije (CIK BiH) i Osnovnog suda u Banjoj Luci, dok svaka od institucija tvrdi da nije nadležna za donošenje konačnog rješenja.

OSNOVNI SUD VRATIO CIK-u PODNESAK

Iz Osnovnog suda u Banjoj Luci saopćeno je da je vijeće od troje sudija donijelo rješenje kojim vraća CIK-u podnesak od 22. oktobra 2025. godine radi ispravke i dopune. Sud je zatražio od CIK-a da u roku od osam dana precizira da li se radi o prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjena u registru političkih organizacija koje vodi ovaj sud, odnosno o statusnim promjenama unutar SNSD-a.

Ako CIK ne dostavi dopunjeni prijedlog u predviđenom roku, podnesak će se smatrati povučenim, a ako se vrati bez dopuna – biće odbačen. Sud je odbio objaviti cijeli tekst odluke, uz obrazloženje da bi njeno objavljivanje moglo „otežati primjenu zakona i zaštitu sudskih postupaka svih instanci“.

CIK TRAŽI UPUTE OD SUDA BiH

Iz Centralne izborne komisije BiH potvrđeno je da su zaprimili rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci, ali su odlučili da ga proslijede Sudu BiH, na ruke sutkinje Sene Uzunović. CIK tvrdi da oni „ne brišu iz registra političkih stranaka niti imaju ovlaštenje da provode takve promjene“, te da se njihova uloga u ovom slučaju završava dostavljanjem relevantnih informacija.

S druge strane, Sud BiH se do sada nije oglasio, iako je upravo ta institucija u julu 2025. donijela pravosnažnu presudu protiv Dodika i naložila da se provede zabrana obavljanja svih javnih i službenih dužnosti u trajanju od šest godina.

DODIK NE MOŽE OBAVLJATI SLUŽBENU DUŽNOST

U pismu koje je sutkinja Sena Uzunović uputila CIK-u 20. oktobra, jasno je navedeno da se presuda protiv Dodika odnosi na „prestanak službene dužnosti i rada u bilo kojem pravnom subjektu“, što obuhvata i političke organizacije poput SNSD-a. Ona je podsjetila da je presuda postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, čime je Dodiku zabranjeno da obavlja bilo koju funkciju ili posao u okviru institucija ili organizacija sa pravnim statusom.

USTAVNI SUD ODBIO DODIKOVE APELACIJE

U međuvremenu, Ustavni sud BiH je odbacio sve Dodikove apelacije koje su se odnosile na izjave zvaničnika tokom suđenja, kao i na odluke Suda BiH i CIK-a o prestanku njegovog mandata. Sud je potvrdio da je postupak CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika RS-a sproveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH i da su sve radnje bile zakonite i pravno utemeljene.

Dodik je osuđen jer je nastavio provoditi zakone Republike Srpske uprkos odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, što je ocijenjeno kao namjerno nepoštivanje odluka međunarodnih institucija.

EPILOG

Trenutno, odluka o tome da li Dodik i dalje može formalno biti predsjednik SNSD-a visi u pravnom vakuumu – između tri institucije koje se pozivaju na različite nadležnosti. Dok Banja Luka, Sarajevo i Istočno Sarajevo čekaju rasplet, Bosna i Hercegovina svjedoči još jednom institucionalnom ping-pongu oko najuticajnijeg političara u entitetu RS.

👉infoposkokbrčko✅️