Ime Michel de Nostredame, poznatijeg kao Nostradamus, i više od pet stoljeća nakon njegove smrti izaziva snažne rasprave, podjele i fascinaciju. Jedni ga smatraju najvećim prorokom u historiji čovječanstva, drugi vještim piscem neodređenih stihova koji su, zahvaljujući ljudskoj potrebi za smislom i strahom od budućnosti, naknadno „uklapani“ u velike historijske događaje.
Rođen 14. decembra 1503. godine u Saint-Rémy-de-Provenceu u FRANCUSKOJ, Nostradamus je bio školovani ljekar, apotekar i humanista. Tokom epidemija kuge pokazao je zavidan nivo medicinskog razmišljanja za svoje vrijeme, insistirajući na higijeni, svježem zraku i biljnoj terapiji, što mu je donijelo ugled, ali i zavist savremenika. Ipak, lične tragedije, smrt supruge i djece, kao i sukobi s crkvenim autoritetima, postupno su ga udaljili od medicine i usmjerili ka astrologiji i ezoteriji.
Njegovo najpoznatije djelo, „Les Prophéties“, sastoji se od 942 katrena grupisana u tzv. Centurije. Stihovi su namjerno pisani nejasnim, višeslojnim jezikom – mješavinom starofrancuskog, latinskog, grčkog i lokalnih dijalekata. Upravo ta neodređenost omogućila je bezbrojna tumačenja, ali i zloupotrebe.
Pristalice Nostradamusa tvrde da je predvidio smrt francuskog kralja Henrika II., FRANCUSKU REVOLUCIJU, uspon Napoleona Bonapartea, Adolfa Hitlera, pa čak i atomske bombe u HIROŠIMI i NAGASAKIJU. Posebno se ističe katren u kojem se spominje „Hister“, što se često povezuje s Hitlerom, iako historičari upozoravaju da je riječ o starom nazivu donjeg toka Dunava.
S druge strane, većina savremenih historičara i lingvista smatra da je riječ o fenomenu tzv. retroaktivne vidovitosti – procesu u kojem se nejasni tekstovi, nakon velikih događaja, prilagođavaju tako da im savršeno odgovaraju. Dodatno, dokazano je da su tokom Drugog svjetskog rata i nacisti i saveznici koristili lažna Nostradamusova proročanstva u propagandne svrhe, svjesni psihološke moći straha i „sudbinske predodređenosti“.
Bez obzira na to je li Nostradamus zaista „vidio budućnost“ ili je samo duboko razumio ljudsku prirodu, cikličnost historije i strahove društva, jedno je neosporno: njegova djela opstaju jer govore više o nama nego o budućnosti. U vremenima kriza, ratova i neizvjesnosti, ljudi se uvijek vraćaju proročanstvima – ne da bi saznali šta će se dogoditi, već da bi pronašli smisao u onome što već proživljavaju.
Nostradamus je, možda nesvjesno, stvorio savršeno ogledalo kolektivnih strahova čovječanstva. Upravo zato njegovi stihovi nikada ne prestaju da „pogađaju“.
👉infoposkokbrčko✅️