kanton sarajevo i federacija bosne i hercegovine suočavaju se s dubokom političkom i organizacionom krizom, što potvrđuju i nedavni alarmantni podaci koje je iznijela stranka za bosnu i hercegovinu. prema njihovim navodima, trenutna vlast u federaciji, predvođena trojkom, ignoriše realne probleme građana, dok ekonomski pokazatelji sugerišu povratak na stanje iz 2019. godine.
nezadovoljstvo javnosti ne odnosi se samo na ekonomske izazove. vlada kantona sarajevo suočava se s kritikama zbog spornih raspodjela sredstava za mlade, programa kupovine prve nekretnine te događaja povezanih sa organizacijom jedne sportske utakmice, što je izazvalo proteste i povećane mjere obezbjeđenja premijera.
kriza zahvata i same političke stranke unutar trojke. unutar sdp-a evidentan je talas nezadovoljstva i napuštanja članstva. amila hodžić, dugogodišnja članica sdp-a u živinicama, napustila je stranku zbog, kako navodi, odluka koje štete ugledu organizacije. sličan primjer dolazi i iz hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je arman zalihić, nekada blisko vezan za sdp, okrenuo leđa stranci, što predstavlja težak udarac za rukovodstvo.
ni narod i pravda nije pošteđena previranja. osam istaknutih članova sarajevskog nip-a napustilo je stranku zbog nezadovoljstva načinom vođenja, dok je masovno povlačenje rukovodstva u banovićima ukazalo na ozbiljne pukotine koje se ne mogu ignorisati. uprkos javnom insistiranju elmedina konakovića da stranka raste, interni sukobi i dalje se gomilaju.
problemi potresaju i našu stranku. niz obrazovanih i uglednih članova napustio je organizaciju zbog neslaganja sa strateškim odlukama rukovodstva. među razlozima za odlaske navodi se i nepoštivanje vjerskih praznika, što je redžo lemezan okarakterisao kao „gutanje žaba radi vlasti“.
s obzirom na to da je ostala još jedna godina do parlamentarnih izbora, jasno je da će ovi potresi imati direktan utjecaj na rezultat trojke. masovni i kolektivni odlasci pokazuju duboku disfunkcionalnost unutar stranaka koje bi, po prirodi stvari, trebale biti centri demokratskog dijaloga i stabilnog odlučivanja.
dok unutarstranačke strukture ne povrate stabilnost, a rukovodstvo ne uspostavi minimalnu koheziju, građani ne mogu očekivati proaktivan pristup rješavanju nagomilanih političkih i ekonomskih problema. stranke koje nisu u stanju sačuvati sopstvenu organizacionu stabilnost teško mogu uvjerljivo pretendovati na vođenje države i provođenje ključnih reformi.
👉INFOPOSKOKBRČKO✅️