Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao bi krajem januara 2026. godine donijeti odluku po apelacijama koje osporavaju ustavnost imenovanja mandatara Save Minića i izbora nove Vlade Republike Srpske. Radi se o jednom od najvažnijih slučajeva u novijoj ustavnopravnoj praksi BiH, s obzirom na to da odluka može imati dalekosežne pravne i političke posljedice.
Predmet je formiran spajanjem četiri apelacije koje su podnijeli delegati Doma naroda PSBiH, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, te dvije grupe zastupnika iz Predstavničkog doma PSBiH. Svi oni ukazuju na isto ključno pitanje: može li Vladu imenovati osoba koja u tom trenutku više nije imala ustavne ovlasti predsjednika RS?
KLJUČNA ČINJENICA: DODIK NIJE BIO PREDSJEDNIK RS KADA JE PREDLOŽIO MINIĆA
Milorad Dodik je 23. augusta 2025. Narodnoj skupštini RS uputio prijedlog da Savo Minić bude mandatar. Vlada je izglasana 2. septembra i objavljena u Službenom glasniku 8. septembra.
Međutim:
– Sud BiH je 1. augusta izrekao Dodiku pravosnažnu presudu sa kaznom zatvora i zabranom obavljanja funkcija na šest godina,
– CIK BiH je 6. augusta oduzeo Dodiku mandat,
– Apelaciono vijeće 18. augusta potvrdilo je odluku.
Dakle, u trenutku predlaganja mandatara Dodik nije imao status predsjednika RS, što, prema stručnjacima ustavnog prava, automatski čini čitav postupak neustavnim.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ocijenio je da se radi o “flagrantnom kršenju Ustava RS i Ustava BiH”. Time je dovedena u pitanje i legitimnost svih odluka Vlade RS koja od septembra radi u punom kapacitetu.
PRAVNA NESIGURNOST: BUDŽET, ODLUKE VLADE, UPRAVNA AKTA…
Novinar BHRT-a Vladimir Šušak upozorava da će odluka Ustavnog suda imati tektonske posljedice:
– pred RS je usvajanje budžeta,
– sve odluke Vlade mogle bi biti dovedene u pitanje,
– pravna sigurnost građana i investitora je ozbiljno narušena.
DODIKOV BLOK I DALJA POLITIZACIJA POSTUPKA
U Narodnoj skupštini RS dominirao je narativ da je Dodik i dalje “legitimni predsjednik” te da je presuda Suda BiH “politička”. Argumenti ustavnog prava su ignorisani, a fokus je prebačen na osporavanje odluka pravosuđa i visokog predstavnika.
Poseban problem predstavlja činjenica da poslanici nikada nisu dobili jasan dokument o tome ko je formalno predložio Minića. Prema riječima poslanika Miloša Vučevića, papir koji je Stevandić pokazao šefovima klubova nije sadržavao podatke o potpisniku odluke.
“POSLJEDNJA IGRA LEPTIRA”: SUMNJA U POLITIČKE NAGODBE
Izjava predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana da će odluka stići tek krajem januara izazvala je brojne reakcije. Nebojša Vukanović tvrdi da se situacija nepotrebno odgađa i da postoji “politička nagodba”:
“Ne vjerujem da treba tri mjeseca da se ovako jednostavno pitanje riješi. Sve upućuje na nešto što se dešava iza kulisa.”
MOGUĆI SCENARIJI PRED USTAVNIM SUDOM
Sud ima dva puta:
SCENARIJ 1: Imenovanje Minića je ustavno
– time bi se poslala poruka da se Ustav može tumačiti politički, a ne pravno,
– povjerenje u pravni poredak BiH bilo bi ozbiljno uzdrmano.
SCENARIJ 2: Imenovanje Minića je neustavno
Posljedice:
– Vlada RS bi bila poništena kao da nikada nije bila izabrana,
– sve odluke mogle bi postati ništavne,
– Narodna skupština morala bi provesti novi izbor mandatara i Vlade,
– otvorilo bi se pitanje krivične odgovornosti za zloupotrebu ovlasti i kršenje Ustava.
Najvjerovatnije tehničko rješenje koje se pominje u pravnoj praksi jeste da odluke Vlade prestanu važiti od dana presude, kako bi se izbjegao potpuni kolaps sistema.
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA ŠUTI
Indikativno je da međunarodne institucije nisu reagovale na izbor Minića – ali ni uobičajene čestitke novom premijeru nisu upućene. To se u diplomatskim krugovima smatra znakom da se legitimitet nove Vlade ne prihvata.
Odluka Ustavnog suda BiH tako postaje politički i pravno presudna – ne samo za RS, nego i za buduće funkcionisanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
👉infoposkokbrčko✅️