Tri podgoričke džamije – Glavatovića, Osmanagića i Hadrovića – predstavljaju primjer višedecenijske borbe za očuvanje islamske kulturne i vjerske baštine u glavnom gradu Crne Gore. Njihova sudbina pokazuje posljedice rušenja tokom i nakon Drugog svjetskog rata, dugotrajne administrativne prepreke pri obnovi te nastojanja Islamske zajednice u Crnoj Gori da vrati oduzetu imovinu i obnovi vjerske objekte.

GLAVATOVIĆA DŽAMIJA

Glavatovića džamija izgrađena je 1593. godine kao vakuf Husein-age. Današnje ime dobila je nakon što je Jusuf-aga Glavat, porijeklom iz Golubovaca, 1714. godine proširio džamiju i preuzeo njeno održavanje.

Kompleks džamije imao je veliki značaj za tadašnji život Podgorice. U haremu su se nalazili:

• medresa,
• mehkema (osnovni sud),
• šerijatski sud,
• kancelarija muftijstva.

Dana 12. maja 1939. godine ispred džamije dočekan je reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho. Tokom Drugog svjetskog rata u njoj su održavane sjednice gradske uprave na kojima su donesene značajne odluke u borbi protiv fašizma.

Bombardovanje i rušenje

Dana 5. maja 1944. godine, tokom savezničkog bombardovanja Podgorice, džamija je teško oštećena za vrijeme džuma-namaza. Munara je bila oštećena u temeljima, ali je objekat ostao stajati još 12 godina nakon završetka rata.

Godine 1957. munara je srušena tako što je sajlama vezana za kamione. Poznato je ko je izvršio rušenje, ali njegovo ime nikada nije javno objavljeno.

Nakon rušenja:

• u zgradu medrese useljena je medicinska škola,
• ostaci džamije su uklonjeni,
• u haremu je kasnije izgrađena stambena zgrada Drvoimpexa.

Borba za obnovu

Kako su se pojavile tvrdnje da je džamija bila izgrađena na temeljima crkve, Islamska zajednica zatražila je arheološka istraživanja kako bi se naučno utvrdilo stanje lokaliteta.

Medžlis Islamske zajednice Crne Gore je 2022. godine zatražio dozvolu za arheološka istraživanja radi određivanja tačnih granica i dimenzija džamije kao preduslova za njenu obnovu i povrat u vlasništvo Islamske zajednice.

Planirana podzemna garaža

Gradska uprava Podgorice je 2024. godine planirala izgradnju podzemne garaže u neposrednoj blizini nekadašnje džamije te uređenje prostora u pješačku zonu.

Glavni imam Islamske zajednice u Crnoj Gori Džemo Redžematović upozorio je da bi takvi zahvati mogli trajno onemogućiti obnovu lokaliteta i dodatno ugroziti očuvanje muslimanske kulturne baštine.

Zahtjev Islamske zajednice nije prihvaćen.

OSMANAGIĆA DŽAMIJA

Osmanagića džamija podignuta je u 18. stoljeću, a njen vakif bio je Mehmed-paša Osmanagić, koji je sebi u haremu izgradio i turbe.

Tokom Drugog svjetskog rata džamija je teško oštećena u bombardovanju Podgorice.

Dvadeset godina čekanja

Prvi zahtjev za sanaciju podnesen je 1959. godine, ali je odobrenje izdato tek 20 godina kasnije.

Obnova je započela, ali je ubrzo obustavljena nakon što su Islamskoj zajednici blokirana devizna sredstva.

Tek nakon osnivanja Odbora za sanaciju 1997. godine radovi su nastavljeni, a rekonstrukcija završena 2003. godine.

Prvi džuma-namaz nakon gotovo 60 godina klanjan je u oktobru 2004. godine.

Bez pomoći države

Iako je Osmanagića džamija zaštićeni spomenik kulture, država nije finansijski učestvovala u njenoj obnovi, uprkos obavezama koje proizlaze iz statusa kulturnog dobra.

Godine 2010. džamiju je zahvatio požar čiji uzrok nikada nije razjašnjen.

Već 2011. godine, Turska agencija za koordinaciju i saradnju (TIKA) finansirala je obnovu uništenog enterijera.

HADROVIĆA DŽAMIJA

Hadrovića džamija srušena je 1956. godine, za vrijeme gradonačelnika Periše Vujoševića.

Objekat je potpuno porušen do temelja, a mezarje oko džamije uništeno.

Iako su postojali brojni svjedoci koji su potvrdili da je džamija bila u funkciji do njenog rušenja, kao i vidljivi ostaci temelja te dokumentacija koja potvrđuje da je vlasnik bila Islamska zajednica u Crnoj Gori, nadležni su tražili arheološke dokaze prije izdavanja dozvole za obnovu.

Takav postupak trajao je deset godina.

Obnova nakon skoro tri stoljeća

Hadrovića džamija svečano je otvorena za vjernike u oktobru 2024. godine.

Time je postala prva džamija u Podgorici izgrađena iz temelja nakon gotovo 300 godina.

Nakon sudskog postupka koji je trajao više od 15 godina, Osnovni sud u Podgorici vratio je Medžlisu Islamske zajednice dio ranije oduzetog mezarja.

ŠIRI ZNAČAJ

Sudbina ove tri džamije pokazuje dug kontinuitet uništavanja i zapuštanja islamske kulturne baštine u Podgorici, ali i višedecenijsku borbu za njenu obnovu.

Zajedničke karakteristike njihovih slučajeva su:

• rušenje ili teško oštećenje vjerskih objekata nakon Drugog svjetskog rata,
• dugotrajne administrativne procedure koje su često trajale desetljećima,
• zahtjevi za dodatnim dokazima i arheološkim istraživanjima prije izdavanja dozvola,
• spora ili nikakva pomoć državnih institucija pri obnovi,
• višegodišnji sudski postupci radi povrata vakufske imovine i mezarja.

Obnova Osmanagića i Hadrovića džamije te nastojanja za obnovu Glavatovića džamije predstavljaju dio šireg procesa očuvanja islamske kulturne, historijske i vjerske baštine u Podgorici i Crnoj Gori.

👉infoposkokbrčko✅️