NAJNOVIJE VIJESTIEVROPSKI PARLAMENT PROMIJENIO PRAVILA IGRE: ŠTA SADA ČEKA MIGRANTE U EU?

Članovi Evropskog parlamenta glasali su u utorak, 10. februara 2026. godine, za izmjene zakona kojima se značajno proširuju ovlaštenja država članica u pogledu deportacije tražilaca azila. Nove mjere omogućavaju slanje migranata u zemlje u kojima nikada nisu boravili, pa čak i u države s kojima nemaju nikakvu ličnu ili pravnu vezu, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum između države članice EU i zemlje prijema.

U posebnom glasanju, zastupnici su podržali i formiranje liste EU „sigurnih trećih zemalja“. Zahtjevi za azil iz tih zemalja ubuduće će se obrađivati po ubrzanoj proceduri, uz znatno manju vjerovatnoću odobravanja.

MIGRANTI MOGU BITI POSLANI U ZEMLJE S KOJIMA NEMAJU VEZE

Prema novim pravilima, čija se primjena očekuje od juna 2026. godine, tražilac azila može biti deportovan u zemlju izvan EU čak i ako je samo tranzitirao kroz nju ili s tom državom nema nikakvu povezanost. Ovu odluku podržali su zastupnici desnog centra i krajnje desnice.

Mediji navode da se time praktično potvrđuju sporazumi poput onog između ITALIJE i ALBANIJE, kao i dogovor vlade HOLANDIJE s UGANDA-om o deportaciji osoba kojima je odbijen azil.

Lista „sigurnih trećih zemalja“ obuhvata sve zemlje kandidate za članstvo u EU, uključujući GRUZIJU i TURSKU, ali i BANGLADEŠ, KOLUMBIJU, EGIPAT, INDIJU, MAROKO i TUNIS.

OŠTRE KRITIKE NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Koalicija od 39 nevladinih organizacija upozorila je da proglašavanje TUNISA „sigurnom zemljom“ uskraćuje njegovim građanima pravo na individualnu i pravednu procjenu zahtjeva za azil.

Italijanski zastupnik u Evropskom parlamentu Alesandro Ćiriani izjavio je da usvojene mjere predstavljaju „početak nove faze“ u kojoj se migracije „više ne tolerišu, već se njima upravlja“.

Evropska unija pooštrava politiku azila još od migrantske krize 2015. godine, kada je više od 1,3 miliona ljudi podnijelo zahtjev za azil. Ovaj trend dodatno je ubrzan jačanjem nacionalističkih i krajnje desničarskih stranaka na izborima 2024. godine.

Zagovornici novih mjera tvrde da će one oslabiti poslovni model krijumčara ljudi, dok humanitarne organizacije upozoravaju da bi mogle dovesti do prisilnog vraćanja migranata u zemlje u kojima nemaju adekvatnu zaštitu.

Međunarodni komitet za spašavanje ocijenio je odluku Evropskog parlamenta kao „duboko razočaravajuću“, upozoravajući na rizik od zloupotreba i kršenja prava migranata.

👉infoposkokbrčko✅️