Mladi u Bosni i Hercegovini već godinama žive u začaranom krugu nezaposlenosti, političke nestabilnosti, niskih primanja i osjećaja da njihovo znanje i trud nisu dovoljni za stvaranje pristojnog života. Sve veći broj njih razmišlja o odlasku iz zemlje, što potvrđuju brojna istraživanja, ankete, ali i svakodnevne životne priče koje pokazuju zabrinutost generacije koja teško pronalazi mjesto u postojećem društveno-ekonomskom ambijentu.
Aleksandar iz Banje Luke samo je jedan od njih. Otvoreno poručuje da svoju budućnost ne vidi u BiH. Prema njegovim riječima, rad u inostranstvu donosi sigurnost i mogućnost napretka, dok se domaći prostor sve više pretvara u borbu za goli opstanak. Takav stav postao je uobičajen kod mladih koji žele raditi, ali ne žele život provesti u administrativnim preprekama, neuređenom tržištu rada i potplaćenom sektoru.
Prema posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti mladih iznosi 33,9%, dok se na evidencijama službi za zapošljavanje nalazi između 66.000 i 67.000 osoba u dobi od 15 do 29 godina. Stručnjaci upozoravaju da smanjenje broja prijavljenih ne znači nužno povećanje zaposlenosti, nego često predstavlja porast broja onih koji napuštaju državu u potrazi za boljim životom.
U takvim okolnostima, od 2026. godine u BiH će početi pilot-projekt “Jamstva za mlade”, zasnovan na evropskom modelu koji obavezuje institucije da u roku od najviše četiri mjeseca mladima ponude konkretno rješenje: posao, dodatnu edukaciju, prekvalifikaciju ili podršku za samozapošljavanje. Autor situacijske analize, profesor Ljiljan Veselinović, ističe da je riječ o mehanizmu koji je u državama Evropske unije dao značajne rezultate. Ključ uspjeha, navodi on, nije u bilo kakvoj ponudi, već u kvalitetnoj i personaliziranoj podršci koja odgovara sposobnostima i interesima mladih.
Posebno važan segment odnosi se na mlade koji su potpuno izvan sistema – ne rade, ne školuju se i ne traže posao. Švedska i Estonija pokazale su da upravo ova grupa ima veliki potencijal, ali ostaje nevidljiva za birokratske procese. Aktivnim pristupom i ciljanim mjerama, oni se mogu vratiti na tržište rada i doprinijeti ukupnom razvoju.
Glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Boris Pupić, naglašava da mladi u BiH godinama ispaštaju zbog duboko ukorijenjenih strukturnih problema: neusaglašenosti obrazovanja s potrebama privrede, nedostatka praktičnih znanja, kao i ograničenih sredstava namijenjenih aktivnim mjerama zapošljavanja. Poslodavci konstantno upozoravaju na manjak praktično osposobljenih radnika, dok obrazovni sistem sporo reaguje na promjene na tržištu.
Zbog toga se “Jamstva za mlade” vide kao prvi ozbiljniji iskorak koji bi mogao povezati obrazovanje, institucije i privredu u funkcionalan sistem podrške. Ukoliko se mehanizam implementira dosljedno i odgovorno, ovo bi mogla biti prekretnica za generaciju koja već predugo čeka priliku.
info
👉infoposkokbrčko✅️