Sudbina Nine iz Bosne i Hercegovine, iako potresna, nažalost nije izolovan slučaj. Prema podacima UNICEF-a, svakih nekoliko sekundi jedna djevojčica negdje u svijetu napusti djetinjstvo i bude udata – često protiv svoje volje, bez prava glasa i bez ikakvog razumijevanja posljedica života koji je čeka.
Nina je imala samo 11 godina kada su je roditelji udali za čovjeka koji je, kako kaže, mogao biti njen otac. Umjesto škole, igre ili brige o domaćim zadaćama, Nina je preživljavala nasilje, maltretiranje i potpunu izolaciju.
“Otac i majka su me prodali. Vikala sam da neću da se udam, htjela sam se ubiti, bila sam dijete. Nisam imala ni ličnu kartu,” govori danas, prisjećajući se dana kada joj je detinjstvo nasilno oduzeto.
MALOLJETNIČKI BRAKOVI: KRUG SIROMAŠTVA I NASILJA
UNICEF navodi da je maloljetnički brak globalni problem i duboko kršenje ljudskih prava. Čak 640 miliona žena širom svijeta udato je tokom djetinjstva. Svake godine novih 12 miliona djevojčica postane supruge prije 18. rođendana.
Iako je u Bosni i Hercegovini zakonski propisana dob za brak 18 godina, postoje izuzeci koji dozvoljavaju sklapanje braka sa 16, ako postoji procjena da je to “u interesu maloljetnika”.
U praksi, kako stručnjaci upozoravaju, ova rupa u zakonu često otvara put za zloupotrebe.
Plan International u svom istraživanju ističe da gotovo 75 posto zemalja koje propisuju minimalnu dob od 18 godina ipak imaju izuzetke – i to predstavlja ozbiljan rizik za djevojčice.
ŽIVOT U NASILJU: MALOLJETNICA U ULOZI SUPRUGE
Nina je nakon prisilnog braka živjela pet godina s muškarcem koji je nad njom svakodnevno vršio nasilje – fizičko i psihičko.
“Samo maltretiranje, tuča, batine. Nije me puštao u grad, nisam znala ni gdje se opština nalazi.”
Do svoje 16. godine postala je majka troje djece i pretrpjela trajna oštećenja živca, prijetnje pištoljem i brojne traume.
Njena priča nije jedina u BiH. Indira Bajramović iz romske ženske organizacije Bolja budućnost ističe da maloljetnički brakovi nisu romska tradicija, te da su danas jednako prisutni i u neromskim zajednicama, naročito ruralnim.
“Moramo prestati govoriti da je to romski običaj. To nije romska tradicija,” naglašava ona.
ZAŠTO SE MALOLJETNIČKI BRAKOVI DEŠAVAJU?
Stručnjaci najčešće navode tri razloga:
- siromaštvo i ekonomska nesigurnost porodica
- neformalna pravila unutar zajednica
- nedovoljno stroga primjena zakona
Isobel Fergus iz Plan International ističe da djevojčice koje se udaju rano:
- prekidaju školovanje
- trpe nasilje
- izlažu se zdravstvenim rizicima
- ostaju ekonomski zavisne
Sve sagovornice istraživanja koje su bile udate kao djeca poručuju isto: njihovoj djeci NIKADA ne bi poželjele istu sudbinu.
IZLAZ POSTOJI – ALI JE PUT DUG
Nina je danas odrasla žena, ima 39 godina, novi brak i dvoje djece. Sretna je jer, kako kaže, sada živi u miru:
“Ovo je brak iz ljubavi, ne maltretira me, ne tuče me.”
Sa djecom iz prvog braka nema kontakt – i ne smije da ih vidi.
UNICEF i druge međunarodne organizacije upozoravaju da, uprkos blagom padu, broj maloljetničkih brakova ostaje zabrinjavajuće visok. Bez ubrzanog djelovanja, generacije će nastaviti nasljeđivati siromaštvo, nejednakost i nasilje.
Neophodno je:
- jačati ekonomsko osnaživanje porodica
- ulagati u obrazovanje djevojčica
- osigurati zdravstvenu i socijalnu zaštitu
- ukinuti sve izuzetke za brak prije 18 godina
Jer, kako poručuje Plan International: društvo u kojem djevojčice vrijede samo kao nečije supruge nikada neće biti pravedno.
info
👉infoposkokbrčko✅️