Dok institucije Bosne i Hercegovine godinama pričaju o energetskoj sigurnosti, strateškim projektima i budućnosti plinskog sistema, konkretne poteze povlače privatni igrači. U centru nove priče našao se kontroverzni biznismen Amir Gross Kabiri, čovjek koji kroz Aluminij Mostar i međunarodne ugovore polako ulazi u sektor koji bi trebao biti pod direktnim nadzorom države.
Prema informacijama koje prenosi Stav, Kabiri je kroz višemilijardni ugovor osigurao dugoročnu nabavku ukapljenog plina, čime je praktično napravio potez koji domaće vlasti nisu uspjele realizirati godinama. Dok su entitetske i državne institucije odugovlačile sa zakupom kapaciteta LNG terminala na Krku, Kabiri je već osigurao vlastitu energetsku poziciju za naredne decenije.
Energetski stručnjak Almir Bečarević upozorava da Bosna i Hercegovina trenutno nema ni infrastrukturu ni kapacitete za velike planove o novim plinskim elektranama koje političari često najavljuju. Posebno problematično postaje pitanje kako će kroz postojeće cijevi prolaziti ogromne količine plina koje se spominju u projektima Južne interkonekcije.
U cijeloj priči najviše zabrinjava činjenica da država nema jasnu strategiju, dok privatni kapital očigledno zna šta želi. Kabiri je, prema navodima iz teksta, već odavno prepoznao gdje će se voditi buduća energetska bitka i sada zauzima pozicije koje bi sutra mogle značiti ogromnu ekonomsku i političku moć.
Posebnu težinu daje i podatak da su kapaciteti LNG terminala gotovo rasprodani za naredne godine, što dodatno otvara pitanje zbog čega domaće vlasti nisu reagovale ranije. U međuvremenu, privatne kompanije i strani partneri ulaze u sektor koji direktno utiče na energetsku stabilnost cijele države.
Priča o Kabiriju tako više nije samo priča o jednom biznismenu i Aluminiju Mostar. Ona postaje ogledalo države koja strateške sektore prepušta drugima, dok političari ostaju zarobljeni u beskrajnim sastancima, blokadama i saopćenjima bez konkretnih rezultata.
👉infoposkokbrčko✅️