Otvaranje izložbe „Efemeride – Ostavštine Dejana Medakovića“ u Zagrebu izazvalo je incident i žustre reakcije javnosti, nakon što se ispred Srpskog kulturnog centra pojavila grupa maskiranih muškaraca s uvredljivim porukama. Rasprava se ubrzo proširila i na politički teren — o liku i djelu Dejana Medakovića, te njegovoj povezanosti s Memorandumom SANU.
Intelektualac s kontroverznim naslijeđem
Dejan Medaković (1922–2008) bio je historičar umjetnosti, pjesnik i pisac, rođen u Zagrebu u uglednoj porodici. Njegov djed Bogdan Medaković bio je predsjednik Hrvatskog sabora od 1908. do 1918. godine i istaknuti član hrvatsko-srpske koalicije.
Dejan se školovao kod franjevaca na otočiću Badija kod Korčule, gdje je, kako je sam govorio, primio “katolički pečat” koji ga je obilježio za cijeli život. U mladosti je sebe nazivao “srpskim nacionalistom”, ali i “evropskim intelektualcem”. Nakon odlaska iz Zagreba 1941. godine, nastavio je obrazovanje u Beogradu, gdje je predavao istoriju umjetnosti do 1982. godine.
Uloga u SANU i kontroverze Memoranduma
Najkontroverzniji dio njegove biografije vezan je za Srpsku akademiju nauka i umetnosti (SANU), gdje je u vrijeme izrade čuvenog Memoranduma SANU bio glavni tajnik i član komisije za izradu dokumenta. Memorandum je u Hrvatskoj bio dočekan kao ideološki temelj politike velikosrpskog nacionalizma, koja je kasnije kulminirala ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.
Iako je sam Medaković u kasnijim godinama negirao direktnu političku odgovornost, bivši potpredsjednik Vlade Srbije Žarko Korać tvrdi suprotno:
“Nije se protivio Miloševiću. Bio je njegov intelektualni oslonac, politički oportunista i pasivni podržavalac. Nije bio član stranaka, ali je pružao tihu podršku režimu,” izjavio je Korać za Večernji list.
Pupovac: “Izložba nije politički čin”
Na reakcije javnosti odgovorio je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a, koji je naglasio da izložba nije posvećena Memorandumu, već kulturnom i porodičnom nasljeđu Medakovićevih:
“U izložbi nema ničeg politički spornog. Prikazani su njegovi doprinosi umjetnosti, obiteljska istorija i istraživački rad. Memorandum SANU ne smatramo dobrim dokumentom, i to je naš jasan stav,” rekao je Pupovac.
Oportunizam ili nezavisnost?
Medaković je 1999. postao predsjednik SANU-a, a nakon pada Miloševića 2000. godine izjavio je da je odbio politički angažman koji mu je Milošević nudio:
“Objavio sam da Akademija nije servis Slobodana Miloševića. Nudio mi je da budem poslanik, ali sam to odbio. Želio sam ostati građanin s principima,” rekao je tada Medaković u intervjuu za NIN.
Kulturni događaj pretvoren u političku buru
Otvaranje izložbe o Medakoviću, koje je trebalo biti kulturni događaj, pretvorilo se u povod za političke tenzije i nove rasprave o odnosima Hrvata i Srba. Dok jedni smatraju da se radi o pokušaju rehabilitacije ličnosti povezanih s Memorandumom, drugi upozoravaju da kulturna baština ne smije biti žrtva političkih strahova.
👉infoposkokbrčko✅️