profesor na fakultetu političkih nauka u sarajevu šaćir filandra ocijenio je da politički sistem bosne i hercegovine, zasnovan na dejtonskom ustavnom okviru, i tri decenije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma ostaje najveća prepreka demokratskom razvoju društva i države. kako ističe, dejtonska rješenja nisu bila zamišljena kao reformistički iskorak, već kao nužan kompromis radi zaustavljanja rata.
filandra naglašava da ratne ideologije nikada nisu stvarno napuštene, već su prenesene u postojeći politički poredak. ustavni okvir, kaže, nije omogućio razvoj novih politika, nego je zamrznuo postojeće odnose i omogućio kontinuitet aktera koji su učestvovali u ratu.
“IZOSTAO JE RADIKALAN REZ S RATNIM AKTERIMA”
profesor podsjeća da međunarodna zajednica nije iskoristila svoje mehanizme kako bi eliminirala političke strukture odgovorne za ratne sukobe, čime je, tvrdi, onemogućeno stvaranje prostora za nove političke ideje. time su, prema njegovim riječima, ratne energije ostale dominantne i prenesene u institucionalni sistem.
SLABOSTI DEJTONSKOG SISTEMA
filandra ističe da je niz slabosti dejtonskog političkog okvira ogroman: od institucionalne blokade, nepreciznosti, stalnih kriza, do nemogućnosti političkog iskoraka. međutim, dodaje da se domaći akteri previše kriju iza dejtona, iako nedostaje domaće hrabrosti, znanja i volje za promjene.
politički i društveni razvoj, tvrdi, godinama stagnira jer je bosanskohercegovačko društvo zarobljeno političkim konzervativizmom, društvenim konformizmom i, naročito, nacionalizmom, koji smatra ključnim problemom.
ETNIČKI PRINCIP KAO SUŠTINA PROBLEMA
prema filandri, najveća kočnica razvoju građanske demokratije jeste etnički princip organizacije vlasti. on upozorava da mnogi akteri i danas javno ne priznaju državni subjektivitet bih, iako djeluju unutar njenog sistema, te aktivno rade na destabilizaciji i disfunkcionalnosti države.
“DEMOKRATIJA JE KRHKA BILJKA”
profesor upozorava da u bih dominiraju nepotizam, plemenska politika, korupcija, tenderska ekonomija i širok spektar zloupotreba vlasti, koje se formalno prikrivaju proceduralnom korektnošću. iako je riječ o demokratskom napretku u odnosu na autoritarne sisteme, stvarne demokratije, kaže, nema dok god mnogi građani nemaju jednaka politička prava.
ULOGA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE
filandra smatra da se bih predugo oslanja na međunarodne aktere, iako je nakon propasti aprilskog paketa ustavnih promjena već godinama izvan fokusa velikih sila. poručuje da, uprkos tome, “kuću na kraju moramo srediti sami”.
MINIMALNE REFORME KOJE BI OTVORILE PUT NAPRIJED
kao minimum ustavnih promjena, profesor navodi ukidanje tročlanog predsjedništva i uvođenje jedinstvene funkcije predsjednika države, te uklanjanje mehanizama blokade na evropskom putu.
OPTIMIZAM UPRKOS SVEMU
iako ocjenjuje da domaće političke elite nemaju kapacitet za stvarne reforme, filandra ostaje optimista, ističući da bih kao složeno i pluralno društvo može napredovati samo na osnovama poštivanja grupnih etnokulturnih prava, uz primat individualnih građanskih prava.
👉INFOPOSKOKBRČKO✅️