DRAMATIČAN PAD ZAPOSLENOSTI U FEDERACIJI BIH: ZA SAMO DVA MJESECA NESTALO VIŠE OD 6.000 RADNIH MJESTA, A DOPRINOSI ZA PIO PALI 4,71 POSTO

Podaci Porezne uprave Federacije BiH za prvih osam mjeseci 2026. godine otvaraju ozbiljna pitanja o stanju na tržištu rada, naplati doprinosa i učincima ekonomske politike federalne vlasti. Posebno zabrinjava kretanje broja zaposlenih u mjesecima koji prethode izborima, kada vlasti istovremeno nastoje predstaviti ekonomsku sliku što povoljnijom.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. augusta 2026. godine, prema prebivalištu zaposlenika, u Federaciji BiH bilo je evidentirano 542.486 zaposlenih. Krajem juna taj broj iznosio je 548.609, dok je u julu pao na 546.481.

To znači da je za samo dva mjeseca broj evidentiranih zaposlenih smanjen za 6.123.

Pad je posebno značajan jer se događa u periodu kada vlast Trojke i HDZ-a govori o pozitivnim ekonomskim pokazateljima i rezultatima reformi. Sama činjenica da je broj zaposlenih u tako kratkom periodu naglo smanjen ne dokazuje automatski da je svaki izgubljeni posao posljedica jedne konkretne odluke Vlade, ali predstavlja ozbiljan signal koji zahtijeva objašnjenje.

Posebno pitanje odnosi se na povećanje minimalne plate. Kritičari ekonomske politike federalne vlasti upozoravali su da povećanje najniže plate bez istovremenog ozbiljnijeg rasterećenja privrede i smanjenja opterećenja na rad može proizvesti dodatni pritisak na poslodavce.

Najveći problem mogu imati radno intenzivne djelatnosti, mali poslodavci i firme koje posluju s vrlo malim profitnim maržama. Kada rast troška rada nije praćen odgovarajućim smanjenjem drugih nameta, dio poslodavaca može odgoditi nova zapošljavanja, smanjiti broj radnika ili pokušati dio poslovanja prebaciti izvan legalnih tokova.

Takav razvoj događaja posebno bi pogodio radnike, jer bi povećanje formalne cijene rada moglo istovremeno dovesti do manjeg broja formalno zaposlenih.

Još ozbiljniji signal dolazi iz podataka o javnim prihodima.

Od januara do kraja augusta 2026. godine porezni obveznici u Federaciji BiH uplatili su ukupno 5,88 milijardi KM javnih prihoda. To je 0,31 posto manje nego u istom periodu prethodne godine.

Na prvi pogled, smanjenje od 0,31 posto možda ne izgleda dramatično. Međutim, mnogo važnija je struktura tih prihoda.

Naplata doprinosa za socijalno osiguranje, koji obuhvataju PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, smanjena je za 2,67 posto. U prvih osam mjeseci prikupljeno je 3,99 milijardi KM.

Najveću pažnju privlači PIO.

Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje manji su za čak 4,71 posto u odnosu na isti period 2025. godine. Istovremeno, doprinosi za zdravstveno osiguranje smanjeni su za 1,21 posto.

Za penzioni sistem ovakvo kretanje predstavlja ozbiljan razlog za oprez. PIO sistem zavisi od redovne uplate doprinosa sadašnjih zaposlenih, dok broj korisnika penzija i ukupni troškovi sistema stvaraju dugoročan pritisak na njegove finansije.

Posebno je problematično kada prihod od doprinosa pada u vremenu kada troškovi života ostaju visoki.

Federacija BiH pritom nema problem samo sa trenutnim brojem zaposlenih. Dugoročni izazov predstavlja i odlazak stanovništva.

Iseljavanje više nije pojava koja se može posmatrati isključivo kroz odlazak mladih ljudi na privremeni rad u inostranstvo. Sve veći problem predstavlja odlazak cijelih porodica, što direktno smanjuje bazu budućih radnika, poreskih obveznika i budućih penzionera.

Ako mladi ljudi napuste zemlju, posljedice nisu samo demografske. One se direktno prenose na tržište rada, penzioni sistem, zdravstveni sistem, potrošnju i javne prihode.

Posebno pitanje predstavljaju očekivanja građana od penzionog sistema.

U javnosti se već godinama vodi rasprava o tome može li radnik nakon četiri decenije rada očekivati penziju koja će mu omogućiti dostojan život. Upravo zbog toga svaki pad prihoda PIO sistema treba posmatrati mnogo šire od obične statističke promjene.

Istovremeno, broj registriranih poslovnih subjekata iznosio je 138.040, što je nešto više nego godinu ranije. To pokazuje da rast broja registriranih poslovnih subjekata sam po sebi nije dovoljan pokazatelj zdravlja tržišta rada.

Može postojati više firmi, a istovremeno manje zaposlenih i manje uplaćenih doprinosa.

Upravo zato bi federalna vlast morala javnosti ponuditi precizno objašnjenje zbog čega je u samo dva mjeseca broj evidentiranih zaposlenih pao za više od šest hiljada, zbog čega su doprinosi za PIO smanjeni za 4,71 posto i kakve konkretne mjere planira poduzeti kako bi se zaustavio negativan trend.

Posebno je važno pitanje povećanja minimalne plate. Sama ideja povećanja najnižih primanja može imati pozitivan efekat na životni standard radnika koji ostaju formalno zaposleni, ali rezultat zavisi od ukupnog paketa mjera. Ako se istovremeno ne smanji opterećenje rada i ne poprave uslovi poslovanja, dio troška može biti prebačen na poslodavce, potrošače ili tržište rada.

Zato se stvarni efekti ekonomske politike ne mogu mjeriti samo visinom minimalne plate. Moraju se gledati zajedno broj zaposlenih, broj nezaposlenih, visina plata, naplata doprinosa, broj novih radnih mjesta, zatvaranje poslovnih subjekata i kretanje sive ekonomije.

Podaci za prvih osam mjeseci 2026. godine trenutno pokazuju kombinaciju koja zaslužuje ozbiljnu pažnju: manje zaposlenih, manja naplata socijalnih doprinosa i posebno izražen pad uplata za PIO.

Predizborna kampanja može donijeti bezbroj obećanja o reformama, evropskim standardima i ekonomskom napretku. Međutim, konačnu sliku ne stvaraju politički govori nego brojke.

A brojke Porezne uprave za juli i august 2026. godine pokazuju da federalna vlast ima mnogo ozbiljniji ekonomski problem nego što bi se moglo zaključiti iz njenog političkog predstavljanja stanja u Federaciji BiH.

👉infoposkokbrčko✅️