Austrijska vlada najavila je obnovu zakonske mjere kojom se zabranjuje nošenje hidžaba djevojčicama mlađim od 14 godina u školama, uključujući i državne i privatne obrazovne ustanove. Ova odluka ponovo je otvorila burnu raspravu u austrijskoj i evropskoj javnosti, posebno među organizacijama za ljudska prava, muslimanskim zajednicama i pravnim stručnjacima.
Podsjećanja radi, slična zabrana već je bila uvedena 2019. godine, ali je austrijski Ustavni sud 2020. poništio zakon, ocijenivši ga diskriminatornim jer je bio usmjeren isključivo na muslimanske djevojčice, dok su druga vjerska obilježja ostala izuzeta.
Stari zakon – nova forma
Nova regulativa ide korak dalje u odnosu na prethodnu verziju. Predviđene su strožije novčane kazne, u rasponu od nekoliko stotina do 1.000 eura za ponovljene prekršaje, a dodatna obaveza stavlja se i na nastavnike, koji bi morali prijavljivati učenice koje ne poštuju zakon. Kritičari upozoravaju da se na taj način škole pretvaraju u prostore nadzora i kažnjavanja, umjesto inkluzije i tolerancije.
Vlada ovu mjeru opravdava tvrdnjama da se hidžab koristi kao „politički simbol“ te da zabrana služi zaštiti djece od navodne prisile i „rane seksualizacije“. Međutim, brojni stručnjaci osporavaju takve argumente, navodeći da za njih ne postoje relevantni empirijski dokazi.
„Ono što se predstavlja kao briga za dječija prava, u praksi se pretvara u institucionalnu diskriminaciju i poruku da muslimanski identitet nije dobrodošao u javnom prostoru“, upozoravaju pravni i društveni analitičari.
Šire političke implikacije
Ova mjera dolazi u trenutku kada se Austrija suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, uključujući rast budžetskog deficita i pad životnog standarda. Kritičari smatraju da se pitanje hidžaba koristi kao politička distrakcija, kojom se pažnja javnosti skreće s ekonomskih problema na osjetljiva identitetska pitanja.
Važno je istaći da muslimani čine gotovo devet posto stanovništva Austrije, ali veliki dio njih nema državljanstvo ili pravo glasa, što ih dodatno čini politički ranjivima. Uprkos tome, većina velikih političkih stranaka – od konzervativnih do liberalnih – tokom posljednjih godina podržavala je slične restriktivne mjere.
Poruka koja zabrinjava
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovakve zabrane ne štite djecu, već produbljuju osjećaj isključenosti, nesigurnosti i stigmatizacije među mladim muslimankama i njihovim porodicama. Čak i ako Ustavni sud ponovo poništi zakon, mnogi smatraju da će šteta već biti učinjena.
Zaključak koji se nameće jeste da se borba protiv diskriminacije ne može voditi selektivnim ograničavanjem vjerskih sloboda, posebno kada su u pitanju djeca i njihovo pravo na identitet, dostojanstvo i ravnopravno učešće u društvu.
#infoposkokbrcko