AMERIKA NAPUSTILA IRAK: 23 GODINE RATA, HILJADE MRTVIH I ZEMLJA U KOJOJ JE IRAN SVE JAČI

Američke snage završile su povlačenje iz Iraka, više od dvije decenije nakon invazije kojom je 2003. srušen Sadam Husein. Rat je počeo uz tvrdnje o prijetnji iračkog oružja za masovno uništenje, a završava Irakom koji i dalje traži političku i sigurnosnu stabilnost, dok se odnos snaga u zemlji mijenja u korist regionalnih igrača, posebno Irana.

Slika američkog ulaska u Bagdad 2003. i slika posljednjih američkih vojnika koji napuštaju Irak 2026. predstavljaju dva potpuno različita trenutka.

Sjedinjene Američke Države tada su rušenje režima Sadama Huseina predstavljale kao početak novog političkog poretka. Danas, 23 godine kasnije, američka vojska odlazi bez konačnog rješenja brojnih problema koji su obilježili poslijeratni Irak.

Povlačenje je rezultat dogovora Washingtona i Bagdada iz 2024. godine. Američke snage prethodno su napustile većinu baza, dok je posljednja faza završena povlačenjem iz iračkog Kurdistana. Američka pomoć u borbi protiv ostataka takozvane Islamske države nastavlja se u ograničenijem obliku, uključujući obuku i obavještajnu saradnju.

CIJENA RATA MJERI SE BILIONIMA

Razmjere posljedica teško je svesti na jednu brojku.

Projekt „Costs of War“ Univerziteta Brown procijenio je troškove američkih ratnih djelovanja u Iraku i Siriji na oko 1,79 biliona dolara do 2023. godine, odnosno oko 2,89 biliona kada se uključe procijenjeni budući troškovi brige o veteranima. Isti izvor procjenjuje između 550.000 i 580.000 direktnih smrti u ratovima u Iraku i Siriji zajedno, zbog čega te brojke ne treba predstavljati kao broj stradalih samo u Iraku.

Prema izvještajima o završetku američkog prisustva, tokom višedecenijskog angažmana život je izgubilo oko 4.500 američkih vojnika.

Iza statistike ostaje mnogo veća društvena cijena: raseljavanje stanovništva, uništena infrastruktura, politička nestabilnost i posljedice nasilja koje su obilježile čitave generacije.

SAD ODLAZI, IRAN DOBIJA VIŠE PROSTORA

Najvažnije pitanje sada nije samo ko je otišao nego ko će popuniti prostor koji ostaje iza američke vojske.

Iran je tokom prethodnih godina izgradio snažne veze s dijelom iračkih političkih i oružanih struktura. Reuters navodi da američko povlačenje može dodatno otvoriti prostor iranskom uticaju, dok istovremeno postoji zabrinutost zbog ostataka Islamske države i sposobnosti iračkih snaga da samostalno odgovore na sigurnosne prijetnje.

To, međutim, nije dokaz da Irak postaje iranska marioneta. Bagdad pokušava održavati odnose s različitim silama i istovremeno očuvati vlastitu samostalnost.

Ali jedna činjenica ostaje teško osporiva: vojna karta Iraka danas izgleda potpuno drugačije nego 2003. godine.

Američki vojnici odlaze.

Sadamovog režima odavno nema.

Ali nema ni jednostavnog završetka priče koju je Washington prije 23 godine započeo invazijom.

Irak je preživio diktaturu, invaziju, okupaciju, sektaško krvoproliće i uspon Islamske države. Sada počinje možda najvažniji ispit – može li država bez stranih borbenih snaga izgraditi sigurnost i političku ravnotežu bez ponovnog pretvaranja svoje teritorije u prostor obračuna velikih sila.

Američki rat završava povlačenjem vojnika. Posljedice tog rata neće nestati njihovim odlaskom.

👉infoposkokbrčko✅️✅️