Sve češće se na društvenim mrežama pojavljuje fenomen poznat kao “ragebaiting” – sadržaj koji je namjerno osmišljen da izazove bijes i sukobe među korisnicima. BBC na srpskom istražuje kako ova pojava funkcioniše, zašto joj se teško oduprijeti i kakve posljedice ostavlja po mentalno zdravlje korisnika.
💬 ŠTA JE “RAGEBAIT”?
Prema definiciji Kembridžovog rječnika, “ragebait” je „mamac na bijes“ – sadržaj (tekst, slika, video) koji se postavlja s ciljem da naljuti publiku i izazove reakciju.
“Ljudi se iznerviraju, podijele objavu, uđu u raspravu – i tako nesvjesno šire sadržaj koji ih nervira,” objašnjava Vojislav Bijelac, stručnjak za digitalni marketing.
Za razliku od klikbejta, koji samo želi privući klikove, ragebait koristi emocionalnu energiju i ljutnju da bi povećao vidljivost.
📱 ZAŠTO NAS LJUTI SADRŽAJ PRIVLAČI?
Psihološkinja Marija Petrović objašnjava da društvene mreže podstiču osjećaj pripadnosti i samopotvrđivanja, naročito kod mladih.
“Lajkovi, šerovi i pregledi stvaraju utisak da je izražavanje bijesa društveno prihvatljivo, pa čak i poželjno,” kaže ona.
Ljudi na mrežama lakše ispoljavaju bijes bez posljedica, a algoritmi takve objave dodatno forsiraju jer donose više komentara i interakcije.
😡 “ISCRPLJENA OD LJUTNJE”
Kraljevčanka Anđela Tomić (25) priznaje da su je objave na mrežama često emotivno iscrpljivale, naročito tokom studentskih protesta u Srbiji.
“Vidjelo se da mnogi snimci žele da stvore podjele i netrpeljivost. Posebno su me nervirali oni generisani vještačkom inteligencijom – površni i manipulativni.”
Zbog toga, kaže, sve češće ostavlja telefon po strani i izbjegava teme koje je iritiraju.
💸 KAKO BIJES PRODAJE?
U članku se navodi i primjer kampanje modne kompanije “American Eagle” sa glumicom Sidni Svini, čiji je reklamni slogan “Ima odlične farmerke” izazvao lavinu komentara jer su korisnici riječi jeans (farmerke) i genes (geni) povezali sa rasističkom ideologijom “eugenike”.
“Ragebait je svjesna marketinška taktika. Dijeli publiku, a svaka podjela znači više pažnje i zarade,” kaže Bijelac.
Brend je, zahvaljujući skandalu, zaradio desetostruko više publiciteta nego što je uložio u reklamu.
🧠 PSIHOLOGIJA BIJESA
Psihološkinja Petrović objašnjava da je bijes prirodna emocija, ali postaje problem kada se ispoljava impulsivno:
“Potisnuta emocija izbija tamo gdje nema stvarne opasnosti – zato ljudi bijes prazne na mrežama.”
Kontrola bijesa, kaže, moguća je uz rad na emocionalnoj inteligenciji, vođenje dnevnika osjećanja ili svjesno odlaganje reakcije dok emocija ne splasne.
🎭 DOBAR I LOŠ “REJDŽBEJT”
Tiktoker Lazar Filipović priznaje da se i sam okušao u “ragebaitingu”, ali s drugačijom namjerom:
“Htio sam da izazovem reakciju, ali da ljude natjeram da razmisle. Govorio sam o predrasudama, patrijarhatu i roditeljskim obrascima — mnoge sam razljutio, ali i neke promijenio.”
Prema njemu, postoji dobra verzija provokacije, koja otvara dijalog, i loša, koja širi mržnju i podjele. Nažalost, kaže, više je one druge.
🔚 KAKO IZAĆI IZ KRUGA BIJESA
Stručnjaci savjetuju jednostavne korake:
- Ne reagujte odmah. Usporite odgovor i dajte sebi vremena.
- Prepoznajte izvor ljutnje. Da li je u sadržaju — ili u vama?
- Ograničite izloženost. Manje vremena na mrežama, manje besa.
“Ne moram da izgubim živce pored telefona,” zaključuje Anđela.
🔴👉infoposkokbrčko✅️